Ovoga tjedna stupile su na snagu manje važne izmjene Izbornoga zakona BiH koje je ranije nametnuo visoki međunarodni predstavnik izazivajući tako novu krizu čiji se ishod teško može predvidjeti, dok je kompromitirani saziv Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) najavio kako će sljedećeg tjedna raspisati lokalne izbore u zemlji, piše Večernji list BiH.
Schmidt je svojom odlukom o nametanju izmjena Izbornog zakona donesenom 26. ožujka istodobno ostavio mogućnost političarima u BiH da sami dogovore izmjene izbornih pravila i osiguraju njihovo usvajanje u državnom Parlamentu do 19. travnja, a ne bude li to slučaj, izmjene koje je on donio automatski stupaju na snagu i primjenjivat će se u cijelosti. Iz SIP-a su najavili kako će na sjednici tog tijela sljedećeg tjedna donijeti odluku o raspisivanju lokalnih izbora koji bi trebali biti održani 6. listopada.
Izbori i u Mostaru
Tada će se birati novi gradonačelnici i načelnici općina te općinska i gradska vijeća, što uključuje i Grad Mostar odnosno Distrikt Brčko, koji imaju nešto drukčije uređenje, ali su tijela lokalne samouprave. Ovogodišnji lokalni izbori trebali bi biti održani po novim pravilima koje je nametnuo Schmidt, no time su nezadovoljni u Republici Srpskoj, ali i unutar Hrvatskog narodnog sabora, a nije ih u cijelosti podržala ni "trojka". I dok su hrvatske i bošnjačke stranke nevoljko poručile kako će ih primjenjivati, istodobno je parlament RS-a donio svoj Izborni zakon koji još nije stupio na snagu jer je u tijeku postupak preispitivanja njegove ustavnosti. Schmidtovom odlukom, uz ostalo, uvedene su odredbe kojima se uvodi elektronički nadzor na biračkim mjestima, no zbog kratkih rokova nove će tehnologije u listopadu biti u uporabi tek na ograničenom broju lokacija na kojima će se glasovati. Schmidt je odlukom odredio uvođenje "izbornih tehnologija" u proces glasovanja, a to se odnosi na skenere, videonadzor na biralištima i elektroničku identifikaciju birača. Prije potpune provedbe provest će se pilot-projekt u deset općina za lokalne izbore. To znači da bi se nove tehnologije mogle primijeniti tek na općim izborima 2026. godine. Izmjenama su definirani i stroži uvjeti za medije tijekom izborne kampanje. Njemački političar na čelu međunarodne uprave u BiH uredio je djelovanje fantomskih portala koji nemaju jasno definiranu vlasničku i uredničku strukturu. Tako bi se spriječilo funkcioniranje portala koji mogu širiti propagandu ili objavljivati lažne informacije, blatiti suparnike. Izmjenama Izbornog zakona također je onemogućeno glasovanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen. Novim izmjenama Izbornog zakona onemogućeno je da osobe osuđene za ratne zločine biraju ili budu kandidati na izborima. Zastupnica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković-Bursać istaknula je kako se sva priča o "tehničkim izmjenama" Izbornog zakona BiH "svodi na dvije stvari koje nemaju nikakve veze s vladavinom prava, demokracijom i izborima, već isključivo s vladavinom sile i velikim parama". Novaković-Bursać je pak navela kako je riječ "o stvaranju 'zakonskih pretpostavki' da se uklone izabrane i imenovane osobe koje ne poštuju odluke visokog predstavnika, kupi već dogovorena oprema, po znanoj cijeni, kroz omogućavanje SIP-u BiH da dobije onoliko novca iz proračuna koliko zatraži". Navela je kako su nametnutim člankom 203 a Kaznenog zakona predviđene mjere prestanka, zabrane te zabrane stjecanja neke dužnosti, što se "pegla" izmjenama članka 1.10 Izbornog zakona, čime se očito aludira na mogućnost Dodikove osude i njegova uklanjanja iz političkoga života.
Stranački savjetnici u SIP-u
"Dodajući članak 1.2 b od SIP-a se pravi 'natprirodna sila' koja može podnijeti proračunski zahtjev na iznos koliki im god padne na pamet, bez mogućnosti izmjene. Kako je takav zahtjev već stigao na iznos od oko 55 milijuna za opremu i oko 45 milijuna za softver, sličica 'demokracije i vladavine prava' u BiH je potpuna", istaknula je. No, ključna izmjena koja je problematična i očito ima veze s održavanjem na životu sadašnjeg saziva SIP-a vezana je uz produžetak mandata ljudima kojima je on istekao ili bi pak po sili zakona trebali otići u mirovinu. To se odnosi na Suada Arnautovića, koji je u objavio šovinistički protuhrvatski uradak osporavajući mogućnost da taj narod bira svoje političke predstavnike, a prijedlog izmjena Izbornog zakona HDZ-a i HNS-a BiH nazvao pokušajem provedbe plana odcjepljenja dijela BiH i pripajanja Hrvatskoj. U mirovinu bi ove godine trebao i Jovan Kalaba, ali i Irena Hadžiabdić. No, nakon pritiska na Schmidta, ponovno su izmijenjene odredbe Izbornog zakona kako bi se oni ostavili na pozicijama još tri godine, ali i politički podobni članovi SIP-a koji su prije imenovanja u tu instituciju bili savjetnici predsjednika bošnjačkih i oporbenih srpskih stranaka. Sada bi ovi ljudi trebali birati oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji bi za razliku od članova SIP-a trebali biti politički neovisni.
