Pripadnici Državne policijske agencije za istrage i zaštitu počeli su istragu oko odluke federalnih vlasti za prijelaz na opskrbu plinom posredstvom projekta “Turski tok” ruskog Gazproma, što je jedna od najvećih poslijeratnih afere koja ima obrise teške korupcije, kriminala, zloupotrebe sustava, ali i dalekosežnih energetskih i sigurnosnih posljedica za BiH, koje su dobile dodatnu dimenziju zbog sankcija koje su uvedene Rusiji nakon agresije na Ukrajinu, piše Večernji list.
Za takav rasplet odgovorni su političari iz Sarajeva koji su se u ovoj energetskoj utakmici opredijelili za jačanje daljnje ovisnosti o ruskom plinu te istodobno “minirali” projekt Južne plinske interkonekcije koja je američki i europski projekt te uključuje i hrvatski terminal LNG ukapljenoga plina u Omišlju na otoku Krku koji ima u ovome dijelu Europe geopolitičku i stratešku dimenziju oslobađanja od okova Gazproma.
U korist Rusa
Kako doznaje Večernji list, istražitelji su od Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva zatražili odluke i ugovore oko jednostranog raskida ugovora s mađarskim operatorom plinskog transportnog sustava kompanijom FSGZ te kasnijim prijelazom na Turski tok preko kojega je Federacija BiH odmah dobivala skuplji plin nego što su to jamčili Mađari.
Treba reći kako se istražitelje može očekivati i u kompaniji BH-Gas, ali i Vladi Federacije BiH te Energoinvestu kao kompaniji koja je dogovorila prijelaz na Turski tok te ima veliku odgovornost u cijeloj ovoj aferi koja je dalekosežnija i štetnija za Federaciju BiH desetak puta nego što je to afera “Respiratori” zbog koje odgovara premijer Fadil Novalić koji se odnedavna našao i na “crnoj listi” američkog ministarstva financija i riznice.
Ovaj eksperiment najizravnije je povezan s političarima iz Sarajeva te njima bliskim ruskim i turskim energetskim lobijima jer je Turski tok Gazpromov projekt, teško je ugrozio izgradnju Južne plinske interkonekcije, odnosno plinovoda s Hrvatskom s obzirom na to da su tarife za transport plina sada toliko visoke da se svakog dana topi mogućnost financiranja novoga projekta. Uz to, vlasti Federacije BiH i Sarajevske županije moraju subvencionirati cijenu plina gospodarstvu i građanima u Sarajevu i okolici koja koristi ovaj energent, što predstavlja dodatni problem za novu investiciju.
SIPA istražuje tko je odgovoran što će Mađari, odnosno kompanija FSGZ posve sigurno dobiti arbitražni spor vrijedan čak 20 milijuna dolara (oko 40 milijuna maraka) s pripadajućim kamatama jer je Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva s Energoinvestom jednostrano prodalo priču javnosti u BiH o prednostima Turskog toka. Stvarna istina je da je napravljena izravna šteta Federaciji BiH od 40 milijuna maraka, a radi usporedbe, afera “Respiratori” “teška je” tek 10,5 milijuna maraka. Šteta, pak, koja je napravljena zbog (ne)sigurnosti opskrbe, jer bi EU doslovno mogao zatražiti isključivanje i ove plinskog toka, ne može se ni procijeniti.
U takvom krajnje destruktivnom ozračju i potezima federalnih vlasti te “miniranja” plinovoda s RH, Zapadnohercegovačka županija odlučila je napraviti iskorak i krenuti u osnivanje kompanije.
Naime, prema ranijim planovima kompanije BH-Gas, izgradnja plinovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska” na pravcu Posušje - Novi Travnik, s odvojkom za Mostar, trebala je početi tijekom 2023. godine i biti završena prije kraja 2024. godine, kada je plinovod trebao biti u funkciji. No to neće biti slučaj upravo zbog promjena na čelu kompanije BH-Gas i odluka Federacije BiH te Energoinvesta.
ZHŽ uskočio spasiti stvar
Novoosnovana kompanija Plinovod Južna interkonekcija d.o.o. upravo će pokušati iskoristiti taj trenutak jer plinovod većim dijelom prolazi kroz teritorij Zapadnohercegovačke županije. Županije, uz to, imaju nadležnost za donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti. Važnost opskrbe plinom alternativnim pravcima posebno dobiva na značenju nakon početka rata u Ukrajini te ruskog ucjenjivanja Europe sigurnom isporukom plina. Ponajprije je to važno zbog hrvatskog projekta LNG terminala na Krku. To bi ujedno bio prvi put da se i područje Hercegovine poveže na plinovod, što je do sada bio privilegij samo regije Sarajeva i Zenice. •
