Od danas su učenici iz RS-a, zatim iz Sarajevske, Tuzlanske, Bosansko-podrinjske i Zeničko-dobojske županije krenuti u školu, dok će 6. rujna, od ponedjeljka i novog početka tjedna, u klupe i učenici iz HNŽ-a, ZHŽ-a, HBŽ-a, SBŽ-a, PŽ-a i USŽ-a, piše Večernji list BiH.
Jamstvo uspjeha
Plan je na nastavu krenuti normalno, pridržavajući se svih preporuka kriznih stožera, a opcije koje uključuju kombinirani model ako se zaraza koronavirusom zahukta uvijek postoje. I, naravno, sama činjenica da prosvjetni djelatnici i učenici moraju biti spremni na sve opcije budi nelagodu pa se mnogi pitaju hoće li nakon školske godine 2019./2020., zatim 2020./2021. i ova 2021./2022. biti treća godina u kojoj nastava neće od početka do kraja biti po “starom normalnom”, odnosno s učenicima u klupama.
Također, ova situacija stvara problem i strukovnim zanimanjima u BiH, kojih ionako nema dovoljno. S obzirom na to da je pandemija koronavirusa još prisutna, praktični rad u posljednjih godinu i pol dana je nemoguć. A upravo je praktični rad jamstvo uspjeha, odnosno da će iz školskih klupa u BiH izlaziti gotov kadar koji će u budućnosti moći razvijati ovu zemlju. Da bi takav model funkcionirao, zalaže se, između ostalih, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH uime vlada Švicarske i SR Njemačke koji provodi projekt “Stručno obrazovanje u BiH”. Taj projekt podržava razmjenu između javnog i privatnog sektora u daljnjem razvoju okvirnih uvjeta dvojno organiziranog stručnog obrazovanja. Koliko je ovaj projekt vrijedan, govori i činjenica da se, osim spomenutog, podrška pruža srednjim tehničkim i stručnim školama, gospodarstvu, gospodarskim komorama, udrugama poslodavaca, pedagoškim zavodima te ministarstvima prosvjete u jačanju njihovih uloga u planiranju i provođenju dvojno organiziranog stručnog obrazovanja. - Projekt podržava partnerske srednje stručne i tehničke škole kako bi pružale i realizirale dvojno organizirano stručno obrazovanje u skladu s potrebama domaćeg tržišta rada. Ujedno, projekt se zalaže za poboljšanje srednjeg stručnog obrazovanja u BiH koje će učenicima ponuditi znanje i vještine za budućnost, a poslodavcima kvalitetan i konkurentan kadar na tržištu rada - ističu u GIZ-u za Večernji list. Iz škola u BiH godišnje iziđu brojni gimnazijalci, ekonomisti, trgovci..., a zidara, tesara, bravara, obućara... sada je izuzetno teško pronaći. To su zanimanja koja bi nakon završene srednje škole imala osigurana radna mjesta, a koja su, nažalost, dosta zanemarivana. U posljednje vrijeme pojedine škole počele su osluškivati vijesti s terena, u čemu je pripomogao spomenuti projekt, ali i poslodavci koji se sve teže bore s nedostatkom radnika na tržištu. Podižu glas svjesni važnosti jedne školovane osobe, posebno deficitarnih zanimanja, koja uz malo prakse brzo može doći do zavidne razine u sektoru u kojem radi.
Zahtjevi se mijenjaju
- Srednje stručne i tehničke škole u BiH trebale bi nuditi samo ono što tržište rada evidentno zahtijeva, čak i ako to znači da škola mora promijeniti svoju ponudu, a time i prilagoditi tj. unaprijediti nastavni proces, za što su svakako potrebni određeni resursi. Osim toga, potreban je održiv sustav stalnog stručnog usavršavanja nastavnog osoblja jer se zahtjevi mijenjaju, a nastavno osoblje mora se stalno usavršavati - podsjećaju u GIZ-u za Večernji list. Također, dali su savjete kako u budućnosti ostvariti rezultate i poslati iz škola što više kvalificiranih mladih ljudi za tržište rada koji će dugoročno izgrađivati kvalitetnije i bolje društvo te popravljati gospodarsku sliku ove zemlje.
- Više praktične obuke, po mogućnosti u suradnji s gospodarskim subjektima, predstavlja siguran način da mladi ljudi budu kvalificirani i spremni za tržište rada. U BiH se posljednjih godina po tom pitanju mnogo toga promijenilo. Gospodarski subjekti svjesniji su potrebe da preuzmu aktivnu ulogu u osposobljavanju buduće radne snage, a nadležna ministarstva nastoje unaprijediti pravni okvir i blisku suradnju škola i gospodarskih subjekata. Ovaj kontinuirani proces pravodobno će dovesti do vidljivih rezultata - naglasili su iz GIZ-a.•
