Gotovo polovina Europljana strahuje da neće moći plaćati račune u idućih šest mjeseci, pokazalo je istraživanje Europske komisije, piše Večernji list BiH.
Pokrivanje troškova, poput povrata hipotekarnih kredita i prijevoza na posao, brine 48 posto ispitanika, a 37 posto njih koristi ušteđevinu kako bi spojilo kraj s krajem, pokazalo je istraživanje Ipsosa. Inflacija u EU ojačala je nakon pandemije zbog naglog oporavka potražnje koji ponuda nije pratila. Kako bi ukrotila inflaciju, Europska središnja banka (ECB) promijenila je smjer monetarne politike i podigla kamatne stope, pa 10 posto ispitanika zbog ugovora s promjenjivim kamatnim stopama sada mora plaćati više kamate na hipotekarne kredite. Skok cijena energije utjecao je na životni standard građana u EU i 71 posto ispitanika pokušava smanjiti potrošnju, a njih 28 posto promijenilo je način prijevoza.
Rast kamata
Na europskoj razini višu ratu hipotekarnog kredita danas plaća 10 posto građana, a njih 19 posto strahuje od teškoća s povratom. Nešto više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, njih 37 posto, strahuje da neće moći platiti račune u idućih šest mjeseci, a isti postotak nije siguran hoće li si moći priuštiti prehrambene proizvode koje voli. Njih 40 posto strahuje da si neće moći priuštiti odlazak na ljetovanje, a 20 posto brine otplata dugova po zajmovima i kreditnim karticama te trošak prijevoza do posla. Inflacija i globalna svjetska kriza odrazile su se i na našu zemlju. Nakon poskupljenja gotovo svih namirnica i usluga, na red je došlo i povećanje rata kredita u bh. bankama.
- Malo je nedostajalo da dobijem srčani udar kada sam vidio koliko mi je banka povećala mjesečnu ratu za kredit. Čak 120 KM! Stvarno sam mislio da je pogreška, ali nije - kazao je početkom godine Banjolučanin koji četvrtu godinu otplaćuje stambeni kredit. - Rata mi je bila 501 KM. Nakon prvog usklađivanja s euriborom, rata od kolovoza prošle godine povećana je za 12 KM. Dakle, šest mjeseci plaćao sam 513 KM, a od 1. siječnja plaćam 639 KM - objasnio je. To je veliki udar na njegov kućni proračun jer mu je plaća ista i nije povećana. Rastom cijena električne energije, ali i drugih energenata, brojna kućanstva u Bosni i Hercegovini zapala su u energetsko siromaštvo jer ne mogu ispratiti trendove i sebi osigurati energiju za normalne uvjete života. Prema ustaljenom mišljenju, svako kućanstvo koje na mjesečnoj razini izdvaja više od 10 posto svojih prihoda na energente energetski je siromašno. Preciznih podataka nema, ali procjene govore da je u BiH takvih čak 190.000, prije svega zbog činjenice da su brojni objekti energetski neučinkoviti. Kako živjeti i preživjeti u BiH, po podacima Eurostata drugoj državi u Europi, nakon Albanije, po siromaštvu, većina stanovnika ni sama ne zna.
Rekordna inflacija
- Bosna i Hercegovina po standardu je ispod 50 posto europskog prosjeka, odnosno 41 posto, i bolje je rangirana jedino od Albanije koja ima standard 39 posto prosjeka u Europskoj uniji - navodi Eurostat. BiH je jedna od 20 najsiromašnijih zemalja svijeta u kojoj svake večeri svaki šesti stanovnik zaspi gladan, srednja klasa odavno ne postoji, a jaz između bogatih i siromašnih sve je veći. Federalno ministarstvo trgovine objavilo je koncem siječnja podatke o povećanju cijena u studenome 2022. u odnosu na studeni 2021. i navodi kako je zabilježena godišnja inflacija od 17,6 posto. Troškovi života porasli su za oko 730 KM u odnosu samo na godinu dana prije. Usporedbe radi, u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, iznosila je 9,6 posto. Visoke cijene i mala primanja doprinose tome da građani BiH odavno namirnice kupuju na komad. No, ono što postaje praksa u posljednje vrijeme jest da se čak odlučuju samo za ono što im je potrebno za jedan dnevni obrok. Standard građana je sve lošiji, a ugroženi postaju još ugroženiji.
- Kako živimo? Ne živimo, nego preživljavamo - komentar je kućanice na situaciju u BiH. Da većina građana sve teže preživljava, može se čuti u svakom razgovoru.
