Slobodna trgovina koju Bosna i Hercegovina ima sa Europskom unijom daje rezultat. Bosna i Hercegovina je 2008. godine potpisala privremeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom, od kada je naša zemlja počela liberalizaciju u trgovinskim odnosima sa Europskom unijom, piše Indikator.ba.
Godine 2015. potpisan je stalni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je orijentacija naše ekonomije ka Europskoj uniji imala pozitivan učinak.
Od 2008. godine izvoz iz BiH u EU se više nego udvostručio, sa 3,7 milijardi KM 2008. godine na 8,4 mlrd KM u 2019. godini. U 2020. godini usljed pandemije došlo je do pada na 7,6 mlrd KM.
Istovremeno pokrivenost uvoza izvozom je sa 46,2 posto u 2008. popela na 74,2 posto u 2020. godini, a u prvih pet mjeseci 2021. godine na čak 82,4 posto.
Najznačajniji sektori koji izvoze u EU su metalni i elektro sektor, a u okviru njega automobilska industrija, industrija namještaja, kao i tekstilna, kožna i obućarska industrija.
Industrijski proizvodi dominiraju u odnosu na poljoprivredno-prehrambene.
Još 2008. godine među 20 glavnih tarifa u izvozu nije bilo onih iz poljoprivredne-prehrambenog sektora, a određeni pozitivni pomaci napravljeni su u proteklim godinama otkako je na snazi slobodna trgovina.
Ipak, bh. roba je još uvijek nedovoljno konkurentna u usporedbi sa snažno poticanom robom iz EU. U informaciji koju je nedavno usvojilo Vijeće ministara navodi se da se na bh. tržište najviše plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU i to oko 55 posto.
Istovremeno, 39 posto bh. izvoza u ovom sektoru odlazi na tržište EU.
Nažalost, ukupna pokrivenost uvoza izvozom u 2020. godini u poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosila je samo 28 posto, što je povećanje od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
