Dijabetes je stanje koje zahtjeva posebnu pažnju kada je u pitanju prehrana.
Ako ste na dijeti, voće je odlična namirnica za smirivanje osjećaja gladi, a isto tako će organizmu ponuditi puno minerala i vlakana, no većinom ono sadrži šećer. Upravo to budi pitanje je li voće primjerena namirnica za osobe koje imaju dijabetes?
Američka udruga za dijabetes smatra kako je bilo koje voće dobro za osobe koje imaju dijabetes, dok god nema alergijskih reakcija na određenu vrstu voća. Tu je studija provedena 2017. godine koja je otkrila kako je veći unos voća povezan sa smanjenim rizikom od razvoja dijabetesa tip 2. Ipak, nije sve voće jednako zdravo.
Svježe ili zamrznuto voće, ili ono koje je pakirano u vlastitom soku, je puno zdravije od procesuiranog voća iz limenke ili staklenke, poput kompota ili sokova s dodanim šećerom. Radi se o tome da tako pripremljeno i pakirano voće, pa i ono koje se nalazi u plastičnim ambalažama može sadržavati upravo dodane šećere, a oni mogu uzrokovati porast šećera u krvi.
Koje je voće potrebno izbjegavati?
Osobe koje imaju dijabetes ne moraju izbjegavati voće jer je upravo ono dio dobro balansirane prehrane. Neki će stručni izvori pokazati kako upravo konzumiranje voća može prevenirati razvoj dijabetesa.
Ipak, ako imate dijabetes trebali biste i donositi pametne odluke oko izbora hrane, pa tako i voća.
Voće koje sadrži puno šećera
Iako voće koje sadrži i puno šećera smiju jesti osobe s dijabetesom, ipak je potrebno pratiti o kojoj se količini radi. Ono koje ima visoki glikemijski indeks su:
Jako zrele banane
Sušene datulje
Lubenica
Ananas
Voće koje sadrži dosta ugljikohidrata
Neke osobe s dijabetesom prate dijetu koja nema puno ugljikohidrata kako bi lakše kontrolirali šećer u krvi. Tako naprimjer velika banana sadrži oko 30 grama ugljikohidrata, dok jedan čokoladni kolač može imati 55 grama.
Koliko biste voća trebali jesti ako imate dijabetes?
Većina smjernica savjetuje da odrasle osobe i djeca jedu oko 5 porcija voća i povrća u danu, a to se odnosi i na osobe koje imaju dijabetes. Druge pak smjernice kažu kako bi pola tanjura uvijek trebalo sadržavati više i povrće, najbolje u kombinaciji.
Kod osoba s dijabetesom, pola obroka bi trebalo sačinjavati povrće bez škroba, prije nego voće. Druga polovica bi trebala biti izvor kvalitetnih proteina i vlakana, poput graška ili žitarica. Većina stručnjaka također savjetuje da se u obroke uključe zdrave masnoće kako bi se suzbio osjećaj gladi i poboljšala apsorpcija antioksidanata i vitamina.
Kada je u pitanju procesuirano voće, poput soka od jabuke ili kompota, dovoljna je jako mala količina, na primjer šalice za kavu. Ako volite sušeno voće poput grožđica ili trešanja, 2 žlice su idealna mjera. Ako želite uključiti povrće u prehranu, fokusirate se da bude raznovrsno kako biste iskoristili sve nutrijente iz njega i uživali u različitim okusima.
Dobrobiti voća za dijabetes
Vlakna su iznimno važna kod kontrole dijabetesa, a upravo će prehrana puna vlakana omogućiti bolju apsorpciju šećera i kontrole šećera u krvi. Što više vode i vlakana voće sadrži to ćete dulje biti siti.
Prehrana koja sadrži puno voća i povrća može i prevenirati razna stanja, poput pretilosti, srčanog infarkta i moždanog udara. Dodajmo i kako je pretilost povezana s rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. Kako je voće puno vlakana i nutrijenata, dobar su izbor pri planiranju obroka, ali svakako pripazite da ograničite unos procesuiranog voća, jer u njima nećete pronaći vlakna.
Dijabetes se može dogoditi i vama
Podsjetimo, prema podacima nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2020. bilo preko 310 tisuća osoba s postavljenom dijagnozom dijabetesa, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Sukladno ranijim istraživanjima u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500 tisuća. Dijabetes tipa 2 pogađa gotovo svaku desetu odraslu osobu te može dovesti do ozbiljnih i dugoročnih zdravstvenih problema, uključujući i kardiovaskularne bolesti, a istraživanja upozoravaju da je dijabetes treći vodeći uzrok smrti s udjelom od 7.8 % u 2019. godini, dok ova bolest postaje još veća prijetnja u vrijeme vladavine koronavirusa jer su posjeti liječnicima i briga za redovno zdravlje u mnogim slučajevima svedeni na minimum.
