Održana je druga znanstveno-stručna radionice “Smilje 2016.” u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru. Bilo je očito da smilje može, što nikakva sila ne može, disciplinirati poslovični individualizam Hercegovaca.
Nepuna dva i pol sata pažljivo su pratili predavanja, tijekom rasprave postavljali koncizna pitanja, bez za slična okupljanja uobičajenog žamora i upadanja u riječ. Smilje u Hercegovini čini čuda i od ljudi i od prostora, a utječe i na način razmišljanja…
Proizvodnja smilja poprima obilježja ‘tektonskog poremećaja’ u poljoprivredi.
Veliko zanimanje
Pozdravljajući okupljene među kojima ih je nekoliko desetaka radionicu popratilo stojeći, Marko Ivanković, uz ostalo, kazao je: - Proizvodnju smilja moramo zadržati u okvirima ekološke, odnosno organske proizvodnje, a to onda znači usvajanje jedne dobre proizvođačke, ekološke prakse. Druga stvar, zajedno s proizvođačima i destilerijama moramo doći do standardne kvalitete našega eteričnog ulja koje ide na zahtjevna tržišta EU, SAD…
Dakle, mi moramo postići kvalitetu i kazati – ovo je standard koji možemo postići u Hercegovini. Toga još nemamo. Treća stvar, moramo postići dobru proizvođačku praksu. Ne možemo se ponašati po načelu – na svojoj njivi mogu raditi što hoću. To je, u najmanju ruku, neodgovorno, jer ako odstupimo od zadanih standarda i, recimo, primijenimo neka nedopuštena sredstva, možemo u pitanje dovesti cijelu proizvodnju u Hercegovini. Zato apeliram na sve proizvođače, zato u kratkom vremenskom razmaku organiziramo i drugu radionicu, da se pridržavaju dobre ekološke prakse!“
Stručna predavanja
Seriju izlaganja otvorio je Ešref Maksumić iz BeHaBioCerta koji je govorio o temi “Certifikacijska shema ekološke/organske proizvodnje smilja.” Uzimajući u cjelini tijek izlaganja, ing. Maksumić je proizvođačima neizravno poručio da je najbolje od starta certificirati proizvodnju i pridržavati se standarda.
Adrijana Filipović iz FAZ-a, govoreći o temi “Analiza tla i prihrana smilja”, proizvođačima, odnosno ulagačima sugerirala je potrebu analize tla prije kretanja u proizvodnju.
Miro Barbarić obradio je temu “Uzgoj smilja s osvrtom na organsku prihranu”. Barbarić je, uz ostalo, naveo da su prvi nasadi smilja, hercegovačkog tipa, u Europi podignuti tek 2004. godine, pa je još dosta nepoznanica vezanih uz proizvodnju.
Ivo Ostojić s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta izložio je temu “Problematika štetnika na smilju”.
Govoreći o štetnicima, Ostojić je kazao da će oni biti neizostavni pratitelj ekspanzije u proizvodnji smilja koje bi, primjerice, u općini Ljubuški s trenutačnih oko 500 do kraja godine moglo dostići i površinu od 1000 hektara.
Ukratko, smilje je postalo glavna tema u dobrom dijelu Hercegovine, čak se iz publike čulo i to da se sjetva sprema u planinskom Nevesinju, pa i Vojvodini…
