Premda je u posljednje vrijeme dio srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH o daljnjem nastavku političkog života govorio kroz termin “tehničke vlade” zbog čega je odgođena za prošli ponedjeljak zakazana sjednica Vijeća ministara, ona je jučer ipak održana, piše Večernji list BiH.
Objašnjenje ministara Srba
Unatoč najavama da se možda neće pojaviti na sjednici, ministri iz Saveza za promjene ipak su došli na istu. Odsutan je bio jedino ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak koji je na zasjedanju Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi. Prije početka sjednice novinarima se kratko obratio ministar sigurnosti Dragan Mektić koji je rekao kako ministri nisu tu da bi se međusobno družili nego rješavali pitanja od velike važnosti.
Nakon završetka sjednice na kojoj se raspravljalo o temama bitnim za bh. gospodarstvo i euroatlantske integracije, novinarima se obratio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović. Za njega je nazočnost na sjednici ministara iz srpskog naroda dobar potez jer je Vijeće, kao bitna institucija, najbolje mjesto za promoviranje interesa srpskog naroda. - Moji kolege iz Saveza za promjene i ja smatramo da ćemo najbolje rezultate postići ako djelujemo kroz institucije. Ne znam je li netko očekivao nešto drugo. Mi sudjelujemo u Vijeću ministara BiH boreći se za interese RS-a. Umjesto pojma “tehnička vlada” iskoristio bih novi naziv i rekao da je na sceni bruxelleska koalicija koja treba ispunjavati obveze iz Reformske agende, rekao je Šarović.
Na jučerašnjoj sjednici Vijeće ministara BiH prihvatilo je izvješće Direkcije za europske integracije o aktivnostima vezanim za upitnik Europske komisije. U izvješću se navodi kako je u sustav uvršten najveći dio odgovora iz institucija nadležnih za odgovaranja, dok se odgovori iz Republike Srpske još čekaju.
Rok za upitnik u svibnju
Navedeno je kako je krajnji rok za dostavu odgovora na 3242 pitanja, koja je BiH uputila Europska komisija, svibanj 2017. godine. Osim toga, na sjednici su usvojeni međunarodni pomorski standardi, usvojena je i informacija o aktivnostima BiH u okviru Općeg povjerenstva za ribarstvo Mediterana, postignut je dogovor o IPARD modelu za strateški plan ruralnog razvoja, a počinje se raditi i na razvoju sustava identifikacije zemljišnih parcela u BiH, što je uvjet da se poljoprivrednicima BiH u bliskoj budućnosti otvori tržište Europske unije od 500 milijuna stanovnika.
