Svojevrsno zatišje koje je proteklih tjedana vladalo na političkoj sceni BiH nije moglo više nikoga zavarati. Politički akteri bili su uzeli tek kratki blagdanski predah i ušli u vrlo izazovnu godinu, piše Večernji list BiH.
Prijetnje i ucjene
Krajem prošle i početkom ove, nove godine zbrajali su se rezultati rada, a oni su, blago rečeno, bili poražavajući. Nikada lošiji učinak državnog Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine. U drugom dijelu protekle godine, zbog blokade iz Republike Srpske, ova tijela gotovo da i nisu zasjedala, ali ni razdoblje prije toga ne može se smatrati posebno uspješnim. Srpski član Predsjedništva BiH i ujedno čelnik vladajuće koalicije u RS-u Milorad Dodik ovu je godinu počeo, odnosno nastavio s najavama procesa prijenosa nadležnosti s države na entitet - Republiku Srpsku. Obilježen je i 9. siječnja, Dan RS-a, koji je osporen odlukom Ustavnog suda BiH uz brojne reakcije. Unatoč sankcijama, koje dolaze iz Washingtona, Dodik je bio odlučan nastaviti započeti proces. Posljednji razgovor Dodika i Vučića te poruka kako ga je predsjednik Srbije molio da se vrate u bh. institucije daje naznake kako bi se možda mogao dogoditi i zaokret. Hoće li i kako biti još sankcija, npr. onih iz EU-a, još je nepoznanica jer je očito da u EU nema konsenzusa oko toga kako se postaviti prema trenutačnim političkim procesima u BiH. Dok su jedni za sankcije, drugi su za razgovore i pregovore. Najviše energije, čini se, ulaže se u pokušaje prevladavanja razlika o izmjenama Kaznenog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Logično rješenje koje se nameće je usvajanje sličnih zakonskih izmjena u Parlamentu i stavljanje izvan snage Inzkova zakona. Iako svi iskazuju verbalno spremnost na dijalog, čini se kako istinski ima malo volje da se dođe do rješenja i deblokade državnih institucija. Posljedice toga sve su vidljivije, i to ne samo kroz neusvajanje ključnih odluka već i potpuni zastoj na europskom putu, gubitak financijskih sredstava... Nije puno bolje stanje ni u FBiH, gdje su bošnjačko-hrvatski odnosi jako opterećeni izbornim zakonodavstvom i nepostojanjem dogovora o njegovoj reformi. Pregovori s američkim i europskim posrednicima nisu dali očekivane rezultate, ali sama činjenica da su najavili ponovni dolazak u BiH pokazuje kako je kompromisno rješenje ipak još izgledno. Prema najavama, Matthew Palmer i Angelina Eichhorst bi u BiH ipak trebali stići krajem idućega tjedna, ali bez istinske spremnosti na dogovor teško da će biti ispunjen rok za izbornu reformu koji su postavili upravo međunarodni posrednici, a to je bilo proljeće ove godine. Ovaj proces izravno je povezan s održavanjem općih izbora u listopadu. Dok hrvatski predstavnici upozoravaju kako se bez novog Izbornog zakona ne mogu organizirati, političko Sarajevo odbija te argumente i priželjkuje izbore po dosadašnjem zakonu koji je osporen i pred Ustavnim sudom BiH, ali i u praksi činjenicom da je omogućio majorizaciju Hrvata u nekoliko navrata.
Ključ Hrvati i Bošnjaci
Neizbježno se bošnjačko-hrvatski sukob oko izborne reforme manifestira i na rad federalne vlasti. Rješavanje brojnih problema je na čekanju, mnoge odluke se odgađaju, stranke sukobljavaju... Dodatni je problem što su bošnjačke stranke već ušle u predizbornu kampanju i koriste federalnu te županijske političke procese za pridobivanje glasača. Izvjesno je kako će za rješavanje obaju problema - blokadu bh. institucija i izbornu reformu - ključna biti uloga međunarodne zajednice. Njezina posrednička uloga nužna je kako bi se koliko-toliko povećali izgledi da ovo bude godina stabilizacije odnosa u BiH.
