Unatoč stalnim upozorenjima liječnika, veći broj ljudi je i dalje sklon uzimanju antibiotika nakon pojave prvih znakova neke viroze ili upale. Zbog toga su institucije, među njima i ZZO HNŽ-a, pokrenule kampanju podizanja svjesnosti građana o ovome problemu. Kako se navodi u informacijama koje su ponuđene javnosti, čak 25.000 ljudi godišnji u Europi premine zbog infekcija koje uzrokuju bakterije koje su razvile otpornost na antibiotike, piše Večernji list BiH.
Gube učinak
Mnogo je razloga zašto antibiotici gube učinkovitost, no dva su glavna. Kao prvo, često uzimanje antibiotika koji nam nisu potrebni uvelike povećava mogućnosti da bakterije razviju otpornost na antibiotike.
- Antibiotici ne pomažu kod virusnih upala, ali ih ljudi i dalje uzimaju. Također, prilikom uzimanja antibiotika, pacijent ih ne uzima na propisani način, preskaču se doze ili se prerano prekida terapija - navodi se u upozorenju građanima HNŽ-a koje je izdao županijski Zavod zdravstvenog osiguranja. Prema dostupnim informacijama, na pozitivnoj listi lijekova u HNŽ-u nalazi se 14 antibiotika za sistemske bakterije, gljivične i virusne infekcije. U 2017. godini propisano je 93.015 pakiranja antibiotika u vrijednosti 745.834. Ranije su obje brojke bile i veće, ali je pojačanim kontrolama neopravdana uporaba antibiotika smanjena. Odgovornost za pretjeranu uporabu antibiotika podjednako snose i pacijenti i liječnici. Pacijenti se lako odlučuju na uzimanje antibiotika bez potrebne indikacije ili bez prethodne konzultacije s liječnikom, a liječnici primarne zdravstvene zaštite često znaju primijeniti antibiotik i onda kada to možda nije prijeko potrebno, odnosno ne pružaju pacijentu dovoljno informacija o načinu korištenja i važnosti uzimanja kompletne propisane doze antibiotika.
Izdavanje lijekova
- Poseban problem predstavlja mogućnost kupnje antibiotika u nekim ljekarnama bez liječničkog recepta. Ovo je pitanje na koje će sustav uskoro morati dati neki konkretan odgovor i izdavanje lijekova staviti pod potpunu kontrolu - rekli su nam sugovornici. U ovoj priči najviše profitira farmaceutska industrija. Prodajom lijekova osiguranicima koji nisu potrebni iz javnih fondova se nepotrebno troše novci te se onemogućava osiguranje sredstva za stvarne potrebe u zdravstvenom sustavu. Najavljeno je kako će kontrole u budućnosti biti još rigoroznije nego je to bilo do sada. Konačni cilj je u cijelosti staviti pod kontrolu potrošnju lijekova i osigurati da ona bude isključivo u slučajevima kada je zaista potrebna uporaba ovih lijekova. Stav ljudi prema ovome problemu morat će se drastično promijeniti kako bi se došlo do ovoga cilja. •
