Jedan od, uvjetno rečeno, fenomena koji se kontinuirano promatra tijekom dugog razdoblja jest rastuća svjetska populacija i trendovi vezani uz globalni rast svjetskog stanovništva. Tako možemo zaključiti kako je od 2017. godine globalna populacija dosegnula nešto više od 7,5 milijardi osoba, obuhvaćajući pri tome naseljena područja kontinenata Afrike, Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Srednje Amerike, Azije, Europe te Australije, pokazuju analize.
Što pokazuju svjetski trendovi
Uključujući i dvije trenutačno najgušće naseljene zemlje na svijetu - Kinu i Indiju, Azija je daleko najveći od svih kontinenata, s ukupnom populacijom od 4,7 milijardi ljudi. Slijedi je Afrika s trenutačnim brojem od čak 1,4 milijarde stanovnika. U Europi, prema trenutačno raspoloživim podacima, obitava čak 740 milijuna ljudi, a slijede Južna Amerika s 440, Sjeverna Amerika s 380 te Srednja Amerika s populacijom od 180 milijuna stanovnika. S druge strane, na području Australije živi negdje oko 40 milijuna ljudi, što je ujedno i najmanji broj promatrano po kontinentima.
Naravno, znamo kako trenutačno stvari stoje što se tiče svjetske populacije, ali kakva bi nam mogla biti budućnost. Kakva bi mogla biti populacijska slika za nekih 75 godina u ne baš tako dalekoj 2100. godini. Pa na temelju dosadašnjih trendova i predviđenih budućih kretanja kad je riječ o globalnom porastu svjetske populacije očekuje se kako bi svijet 2100. godine moglo naseljavati čak 10,18 milijardi ljudi. Veliki je to skok u promatranom razdoblju od 75 godina, a za što bi mogao najviše biti zaslužan očekivani rast afričke populacije sa sadašnje 1,4 milijarde na čak 3,9 milijardi stanovnika. Riječ je, dakako, o najvećem populacijskom skoku kad se promatra po kontinentima. Uz Afriku, porast stanovništva očekuje se i u Sjevernoj Americi, ali on nije tako značajan kao afrički i iznosio bi sa sadašnjih 380 milijuna čak 450 milijuna stanovnika 2100. godine. Porast se očekuje još i u Australiji, koja bi za 75 godina mogla imati populaciju od čak 70 milijuna stanovnika. Međutim, stanovništvo Europe će u promatranom razdoblju do 2100. pasti s trenutačno procijenjenih 740 milijuna na samo 590 milijuna.
Kakvo je stanje u BiH i što bi se moglo očekivati u promatranom 75-godišnjem razdoblju? Pa, ako je vjerovati podacima mnogih organizacija koje se bave zadanom tematikom, očekuje je ne baš svijetla budućnost sa značajnim postotkom depopulacije. Doslovno ćemo se prepoloviti i mogli bismo s 3,2 milijuna stanovnika (podaci zadnjeg popisa stanovništva) pasti na zabrinjavajućih 1,7 milijuna stanovnika. Opće stanje u zemljama okruženja je slično i zabrinjavajuće pa bi tako susjedna Republika Hrvatska s trenutačnih 3,9 milijuna stanovnika 2100. godine mogla imati samo 2,1 milijun. U Srbiji je stanje još lošije nego u BiH, pa bi i ona mogla ostati bez više od polovine svoga stanovništva. S postojećih sedam milijuna Srbija bi mogla spasti na 3,2 milijuna, što je pad veći od 50 posto ukupne populacije.
Populacijski kolaps
Mnogi su čimbenici koji utječu na ovakvo stanje, a u BiH je to cijeli kompleks od loše gospodarske situacije, preko besperspektivnosti pa do političke nestabilnosti, zbog čega se sve više ljudi odlučuje napustiti zemlju. Trend iseljavanja ali i poražavajuće brojke o sve manjem broju rođene djece u BiH, uz ostale negativne aspekte, ima i jednu od najlošijih stopa ukupnog fertiliteta (TFR), tj očekivanog broja rođene djece po ženi u njezinim godinama plodnosti. BiH se tu smjestila na samom dnu ljestvice, na 188. mjesto među 204 zemlje sa stopom fertiliteta od 1,35 djece po jednoj ženi. Ilustracije radi, prva zemlja svijeta po ovom pokazatelju je Niger s čak 6,75 djece koja dolaze na jednu ženu koja rađa. Ostaje se samo za nadati se kako će ovi pokazatelji stjecajem određenih okolnosti ipak biti blaži i kako BiH, a i susjedne zemlje neće doživjeti populacijski kolaps.
