Početkom neobično toplog travnja ljudi u Hercegovini počeli su odjevati laganiju odjeću, izlaziti na svoje posjede, raditi i obrađivati zemlju. Ipak, oni stariji nisu bili toliko optimistični vezano uz tadašnje temperature, piše Večernji list BiH. Brojni su se prisjetili 60-ih i 70-ih godina kada je snijeg znao iznenaditi i u proljetnim mjesecima. Pučka izreka koju poznati meteorolog Milan Sijerković često citira glasi: “Koliko dana pred Markovim žabe regeću, toliko iza njega neće regetati, jer će hladnoća nastupiti”. I nastupila je. Ovih dana snijeg je zabijelio hercegovačke nizine, premda je bio najavljen većinom u gorskim područjima. Mnogi su s nevjericom komentirali kako ih zimus ovo nije dočekalo. Milenko Soče, uspješni zemljoradnik i prvi čovjek Agroherca i dopredsjednik Seljačkog saveza FBiH, jučer je održao sastanak i s Udrugom poljodjelaca ZHŽ-a te njezinim predsjednikom Dubravkom Vukojevićem. Posljedice ipak ne bi trebale biti drastične kako se na prvi mah činilo.
Održan i sastanak
- Jučer smo održali jedan sastanak i razgovarali o ovom travanjskom mrazu koji je pogodio područje Hercegovine. U Čapljini je temperatura bila od - 1 stupanj pa naviše, ovdje u Višićima je bila - 1 stupanj, u Gabeli nula i sve je to bilo na razini koja se može tolerirati. Smatramo kako neće biti većih šteta, u tragovima vjerojatno, ali ne tolikih koje bi mogle potpuno uništiti ovu poljodjelsku godinu. U ZHŽ-u, konkretno u Ljubuškom, na krumpiru bi moglo biti manjih šteta, neki su orošavali usjev, neki palili gume kako bi što više ublažili posljedice. Na lokacijama kao što je Šipovača ili prema Crvenom Grmu, šteta bi moglo biti, ali nema ništa drastično. Isto se odnosi na vinograde, u tragovima ima štete, ali ne velike. Srećom, bolje je nego što je u prvi mah izgledalo i vjerujemo kako ovakvih dana vremenskih nepogoda više neće biti u Hercegovini, ove sezone, govori za “Večernji list” Soče.
Smilju ne smeta hladnoća
Također, spomenuo je i smilje. Njemu ova hladnoća neće nimalo naškoditi. Stručnjaci ističu kako smilje dobro podnosi nedostatak vode, ali i oscilacije u temperaturama. - Ako je sitno, led ga može iznijeti na površinu. A ako je pravilno posađeno, i pravodobno, može podnijeti niske temperature, pa i do - 20 stupnjeva. Stoga, ova hladnoća mu neće naškoditi jer je većina ljudi u Hercegovini čekala da smilje malo naraste i onda ga posadila u zemlju, govori nam jedan poljodjelac iz Gruda koji je ove godine ušao u posao s 15.000 sadnica smilja. U Bosni su, pak, štetu pretrpjeli malinari. Nermin Šutković iz poljoprivredne zadruge AT iz Donjeg Vakufa kazao je da su polomljene rodne grane malina, i to od snijega. -Kad otopli, oštećene grane će se osušiti, kazao je. Neki su čak ložili vatru pored malina, a drugi su snijeg skidali ručno. Negdje je bilo i do 30 cm snijega pa je jasno da su maline stradale. - Snijeg je bio mokar i težak, sigurno ima štete na tim mladim izdancima koji i donose plod, kazao je Dobrisav Blagojević, malinar iz Bratunca. Prema riječima agronoma Nedima Šerifovića iz Srebrenika, šteta je bilo najviše u Zavidovićima.
