U svjetlu činjenice da je nedavno donesen federalni Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda kojim se utvrđuje novi način raspodjele među županijama, predstavnici lokalnih samouprava u ovom entitetu i dalje traže izmjene kojima bi se trebao povećati iznos koji gradovi i općine dobivaju od sredstava prikupljenih od poreza na dohodak, a traže se i veći koeficijenti u raspodjeli novca od neizravnih poreza, piše Večernji list BiH.
Trenutačno je na snazi rješenje prema kojemu se jedinicama lokalne samouprave dodjeljuje najmanje 34,46% od poreza na dohodak uplaćenog u svakoj jedinici lokalne samouprave, a kako je nedavno zaključeno na sjednici Mreže za javne financije Saveza općina i gradova FBiH, taj je postotak potrebno povećati na 50%, imajući u vidu prenesene dodatne nadležnosti jedinicama lokalne samouprave.
Izneseni prijedlozi
U svojim zahtjevima predstavnici općina i gradova naglasili su kako je potrebno voditi računa da ne dođe do pada prihoda malih općina, kako se ne bi dovelo u pitanje obavljanje dodijeljenih nadležnosti malih općina.
- Potrebno je i regulirati otplatu vanjskog duga tako da svaka razina vlasti otplaćuje dug koji je i generirala - istaknuto je nakon sjednice. Članovi Mreže za javne financije smatraju da je postojeći Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH zastario, jer je u proteklih 15 godina došlo do značajnih promjena u društvenim i ekonomskim okolnostima. Potrebno je, dodaju iz Saveza, usvojiti novi propis koji će koristiti lako dostupne podatke za izračun raspodjele i pripadnosti prihoda, uz poštivanje kriterija pravičnosti i ravnomjernog razvoja.
- Jedan od kriterija za raspodjelu treba biti broj stanovnika, jer je to dobra aproksimacija za rashodovne potrebe jedinica lokalne samouprave, ali dopunjen s drugim kriterijima - ističe se iz Mreže za javne financije Saveza općina i gradova FBiH.
U analizi o pripadnosti javnih prihoda jedinicama lokalne samouprave u FBiH, a koju je izradio Savez općina i gradova FBiH, navodi se kako je raspodjela prihoda od poreza na dohodak u zemljama u okruženju uglavnom u korist jedinica lokalne samouprave u odnosu na više razine vlasti. Istodobno, općine i gradovi traže i veći iznos sredstava od poreza prikupljenih i od PDV-a.
Tako je nedavno održana sjednica Povjerenstva za ekonomski razvoj općina i gradova i financije Saveza općina i gradova FBiH upravo o toj temi te su objašnjeni razlozi zbog kojih traže drukčiji model raspodjele.
- Općine i gradovi u FBiH generiraju svega 2,9% ukupnog vanjskog duga FBiH, ali kroz postojeći sustav raspodjele u kojem se otplata vanjskog duga vrši ukupno za cijelu FBiH neizravno vraćaju vanjski dug i drugih razina vlasti - istaknuto je iz Saveza.
Traže novi izračun
Stoga su predložili i novi model raspodjele sredstava od neizravnih poreza kojim bi se povećao ukupan iznos koji bi išao u proračun jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i gradova. Trenutačni udio lokalne razine je 8,42% u vertikalnoj raspodjeli prihoda od neizravnih poreza, a iz Saveza su pojasnili kako bi taj postotak trebalo podignuti na 9,81%, kako bi općine i gradovi imali dostatnu razinu prihoda, odnosno bili kompenzirani za neizravno vraćanje vanjskog duga FBiH. Halko Basarić, viši suradnik za financije u Savezu općina i gradova Federacije BiH, za Večernji list nedavno je potvrdio kako je Savez u ranijem razdoblju napravio više analiza koje se tiču financijske pozicije lokalne samouprave u sektoru javnih financija te se nametnuo zaključak kako je potrebno u vertikalnoj raspodjeli podignuti udio općinske razine.
