Velike promjene vremena kojima svjedočimo u posljednje vrijeme obilježene su žestokim olujama, praćenima munjama i gromovima. Takve prirodne nepogode potencijalno su opasne pa je poželjno pratiti prognozu i izbjegavati biti na otvorenom tijekom nevremena. No, ako vas oluja iznenadi u prirodi, dobro je imati na umu nekoliko korisnih savjeta.
Čim oluja počne, potražite čvrst zaklon, po mogućnosti neki zidani objekt. Nemojte stajati uz vrata ili prozore i promatrati munje i gromove. Tijekom oluje nemojte koristiti mobitel, ne približavajte se utičnicama i drugim izvorima električne energije. Izbjegavajte kupanje i doticaj s vodom, posebice iz tuševa i slavina.
Ako vas oluja zatekne u šumi, zaklon potražite ispod nižih stabala jer je ondje manja vjerojatnost udara groma. Čučnite, nagnite se naprijed u rukama obgrlite koljena te tako čekajte prolazak oluje.
Osjećaj da vam po glavi prolaze trnci i da vam se kostriješi kosa može biti znak da ste na području pogodnom za udar groma, što vas čini potencijalnom metom pa u tom slučaju odmah potražite drugo sklonište.
Smrtnost od udara groma iznosi 10 do 30 posto, a 50 do 70 posto preživjelih ima značajne poremećaje, najčešće živčanog sustava. Stoga su iz Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba pojasnili su kako reagirati u slučaju da nekoga u vašoj blizini udari grom.
To izvanredno medicinsko stanje prepoznat ćete prema simptomima kao što je poremećaj srčanog ritma ili srčani zastoj, ali i zastoj disanja uzrokovan paralizom mišića za disanje ili poremećajem centra za disanje. Osoba koju udari grom može izgubiti svijest, doživjeti privremenu paralizu, posebice donjih udova, imati grčeve te može kratkotrajno izgubiti pamćenje. U najgorem slučaju, može pasti u komu.
Na tijelu osobe udarene gromom javljaju se i opekline različita oblika, tipično poput paprati, na mjestima na kojima se znoj ili kapljice kiše naglo pretvaraju u paru ili ispod metalnih predmeta, primjerice ispod metalne dugmadi ili nakita. U težim slučajevima dolazi i do karbonizacije tijela.
Moguće su i ozljede prsnog koša i trbuha, prijelomi kosti, ozljede oka i uha, najčešće u obliku rupture bubnjića. Dugotrajne posljedice udara groma očituju se kroz različite neurološke i psihičke poremećaje.
Ukoliko nekoga u vašoj blizini udari grom, važno je brzo reagirati i pomoći mu. Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć i objasnite što se dogodilo. Dok čekate dolazak hitne, pokušajte sami pomoći unesrećenoj osobi. Važno je znati da nakon udara možete prići ozlijeđenoj osobi i dodirivati je bez straha.
Osnovno pravilo kod udara groma jest pokušati spriječiti povećanje broja žrtava. Ako je oluja još uvijek u tijeku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, procijenite je li moguće i ozlijeđenu osobu i druge koji se nalaze u blizini premjestiti na sigurnije mjesto.
Procijenite opće stanje ozlijeđene osobe i vitalne parametre, odnosno stanje svijesti i disanje te, ako je potrebno, odmah započnite s mjerama oživljavanja. Budite uporni jer udar groma može izazvati paralizu mišića za disanje.
Onesviještenu žrtvu potrebno je postaviti u bočni položaj te zbrinuti eventualne ostale ozljede, kao što su opekline, prijelomi i slično. Ako niste u mogućnosti pozvati hitnu pomoć, ozlijeđenu osobu pokušajte sami prevesti do najbliže zdravstvene ustanove, kako bi bila adekvatno zbrinuta.
