Posljednjih dana učestale su informacije o povlačenju zdravstveno neispravne hrane s polica trgovina, što je izazvalo zabrinutost građana. Javnost se s pravom pita: Što je uopće sigurno jesti? U današnjim uvjetima globalne trgovine hranom zdravstveno neispravna hrana vrlo lako je dostupna na tržištu u vrlo kratkom vremenu, piše Večernji list BiH.
Povučeni proizvodi
Prvo je u javnosti odjeknula vijest o smrti dječaka u Hrvatskoj, a sumnja se da je uzrok salmonela iz jaja uvezenih iz Poljske, nedugo za tim salmonela je otkrivena u piletini uvezenoj također iz Poljske, a prodavao ju je trgovački lanac Lidl. Nedugo za tim piletinu je sa svojih polica povukao i Kaufland iz istog razloga. Uslijedila je i informacija o salmoneli u ćevapima, također u Hrvatskoj. Ni u BiH stanje nije sjajno. Naime, prije nekoliko dana antibiotik hloramfenikol, tvar koja je u BiH strogo zabranjena za liječenje životinja namijenjenih za proizvodnju hrane, pronađen je u mlijeku s farmi iz Donjeg Vakufa. Posljednjih dana u BiH je s tržišta povučena dječja kašica i dječji kašasti voćnih sokova proizvođača “Takovo” Gornji Milanovac, zbog utvrđene nedopuštene količine ostataka pesticida. Povučene su i žitne pločice “Voćni mix s kikirikijem”, GA-ME-HA Sarajevo zbog prisutnosti stranog tijela u proizvodu. O kakvom je stranom proizvodu riječ, nije navedeno. S tržišta Hrvatske povučeni su i sir s listerijom i poriluk pun pesticida.
Slaba kontrola
Informacija o opasnom mesu u susjednim zemljama zabrinjava i građane BiH, posebno iz razloga što su istraživanja pokazala da BiH ima najslabiji sustav praćenja uvoza mesa. Meso koje jedemo tretira se antibioticima. Utjecaj ovakvog mesa na organizam je izuzetno štetan. “Javnost u BiH je jako osjetljiva na ovakve informacije. Tiče se zdravlja ljudi, ali sve to ukazuje da imamo jedno nepovjerenje u domaći sustav kontrole hrane”, kazao je za N1 dekan Veterinarskog fakulteta Nihad Fejzić. Bakterije postaju sve otpornije na antibiotike. “Kad se nešto ovakvo dogodi, uvijek se spominju neke pojačane kontrole. Ali kontrole moraju biti stalne. Cilj je uspostava monitoringa koji će platiti i država i potrošači”, kazao je Fejzić. Što stanovnici BiH jedu, to sa sigurnošću nitko ne može potvrditi, posebno imajući u vidu da u dijelovima zemlje poput Zenice, voće i povrće ne da nije za ljudsku uporabu, nego se njime ne smije hraniti ni stoka. Isto je i s jajima iz tog kraja. Tko može jamčiti da dio takve hrane ne završi na bh. trpezama? •
