Drhtanje je jedan od najlakše uočljivih simptoma preniske temperature tijela. Kada nije nastala zbog izloženosti hladnoći, može ukazivati na probleme sa zdravljem, ali i na pretjeranu konzumaciju droge i alkohola, pretjeran stres, nesanicu.
Najčešći uzroci niske temperature su poremećene funkcije štitnjače i nadbubrežne žlijezde, a neki od zdravstvenih problema su Addisonova bolest (poremećaj kod kojega nadbubrežne žlijezde luče premalo hormona), hipotireoza (usporen rad štitnjače), dijabetes, oslabljen rad bubrega i jetre..., piše 24sata.hr.
Ponekad se zna raditi i o hormonalnoj neravnoteži - niska razina testosterona kod muškaraca te visoka razina estrogena ili niska koncentracija progesterona kod žena.
Problem sa nedovoljno visokom tjelesnom temperaturom je i u tome što se imunološki sustav ne može adekvatno boriti sa bolestima pa tijelo postaje pogodno tlo za viruse i razvoj infekcija koje mogu dugo biti neotkrivene je nema visoke temperature.
- Normalna tjelesna temperatura kod većine ljudi ima vrijednost između 36 i 37 stupnjeva Celzijusovih. Hipotermija ili niska tjelesna temperatura je 35 stupnjeva i niža, a to dovodi do ozbiljnih zdravstvenih poremećaja - rekla je za 24sata Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.
Kaže da se tjelesna temperatura ispod 35 stupnjeva Celzijusovih smatra hipotermijom, a događa se kod poremećaja živčanog sustava koji se manifestira autonomnom disfunkcijom.
- Radi se o oštećenju dijela hipotalamusa u kojemu se nalazi centar za regulaciju tjelesne temperature. U pitanju je predominacija parasimpatičkog dijela vegetativnog sustava koji je se nalazi u hipotalamusu u centralnom živčanom sustavu. Uzroci mogu biti i neki lijekovi poput: benzodiazepina, barbiturata, butirofenona, fenotijazina, rezerpina. Odlike takvog oštećenja su: niski krvni tlak, preznojavanje, hladna periferija, iscrpljenost, pospanost - pojasnila je liječnica.
Napominje da neki ljudi imaju malo višu, a neki malo nižu temperaturu tijela, ali da to ne mora značiti da nešto nije u redu sa zdravljem. Prisjetila se i nekih slučajeva iz svoje karijere, znali su joj dolaziti pacijenti kojima je uobičajena tjelesna temperatura bila nešto iznad 35 stupnjeva.
- U svojoj liječničkoj praksi sam srela pacijente koji su mi rekli da imaju visoku temperaturu u respiratornom infektu, a na pitanje koliko visoku, odgovor je bio: '37 stupnjeva'. Ja bih odgovorila da to nije visoka temperatura, a njihov odgovor bi bio: 'Ali, doktorice za mene je to visoko i osjećam se kao da gorim jer mi je temperatura inače 35 stupnjeva'. Kada netko tko ima 37 stupnjeva njemu je porast od 2 stupnja temperatura od 39, što je moramo priznati djelomično ekvivalentno onome kada se temperatura sa 35 popne na 37, i to treba poštovati - objasnila je dr. Čilić.
Pacijenti joj se, kaže, ne javljaju zbog same niže temperature, ali dolaze zbog drugih poremećaja koji su uzrok pojavi niske tjelesne temperature.
- Često su to hipotireoza (poremećaj metabolizma uzrokovan smanjenjem količine hormona štitnjače u tijelu), tremor (drhtavica), umor, pospanost i slično. Češći poremećaji se događaju kada se temperatura tijela snizi zbog dugotrajnijeg izlaganja hladnoći. To uzorkuje tahikardiju, povećanje minutnog volumena srca, perifernu vazokonstrikciju (sužavanje krvnih žila) - kaže liječnica.
Pojasnila je i što se u tijelu događa kod teške pothlađenosti.
- Pothlađenost ispod 32 stupnja dovodi do poremećaja provodljivosti u srčanom mišiću te uvjetuje sporiji rad srca pa i fibrilaciju atrija (poremećaja ritma srčane pretklijetke) s nižom frekvencijom odgovora klijetki i niskim minutnim volumenom. Time se povećava viskoznost krvi (omjer između broja krvnih stanica i volumena plazme) koja može dovesti do tromboze pa i poremećaja svijesti - dodala je.
