Pitanje promjene stope ili cijelog sustava naplate poreza na dodatnu vrijednost (PDV) bit će otvoreno vrlo brzo nakon uspostave svih razina vlasti. Kako doznaje Večernjak, ovo pitanje moglo bi biti i dio nove Reformske agende, strateškog reformskog dokumenta za idućih nekoliko godina, koji se uvelike priprema.
Daljnja procedura
Unutar Bosne i Hercegovine nema konsenzusa o ovome, ali čini se kako ni međunarodna zajednica nije baš jedinstvena o tome treba li u BiH ostati jedinstvena stopa PDV-a te treba li iznositi 17 posto. Ono o čemu nema dvojbe stav je Uprave za neizravno oporezivanje BiH, čiji ravnatelj Miro Džakula odlučno ističe kako je za BiH ekonomski najbolja opcija da stopa PDV-a ostane 17%.
- U prednacrtu Zakona o PDV-u, koji je pripremio UNO, definirana je jedinstvena stopa od 17%, kao i u trenutačno važećem zakonu. UNO je ponudio takvo rješenje, a na Parlamentu BiH je da eventualno vrši izmjene zakona - rekao je Džakula koji naglašava kako je stopa PDV-a od 17% potpuno primjerena državi kao što je BiH, odnosno njezinu stupnju ekonomskog razvitka.
Prednacrt Zakona o porezu na dodatnu vrijednost (PDV), koji je pripremio UNO radi usklađivanja s europskim smjernicama, dobio je nedavno podršku Upravnog odbora, nakon čega će u daljnjoj proceduri biti kreiran nacrt ovog zakona i upućen u proceduru usvajanja. No, ovaj zakonski prijedlog uopće ne tretira pitanje promjene stope PDV-a. Iako se u medijima javljaju informacije kako su SNSD, SDA i HDZ za porast stope PDV-a ili za uvođenje diferencirane stope, doznajemo kako to, barem kada je HDZ u pitanju, nije tako.
“Za” i “protiv”
Mnogo je argumenata “za” i “protiv” promjene, odnosno povećanja stope PDV-a. Zagovornici ističu kako je BiH država s najmanjom stopom PDV-a u Europi te da bi njezino povećanje na 19% dalo značajne prihode koji bi omogućili gospodarski razvoj. To, ipak, za sobom povlači pitanje rasta troškova života i socijalnog nezadovoljstva koje već postoji zbog nedavnog uvođenja dodatnih trošarina na gorivo.
Socijalno mnogo manje rizičnim, ali tehnički zahtjevnijim stručnjaci smatraju “alternativni prijedlog”, odnosno ideju da reforma sustava PDV-a ide u smjeru uvođenja diferencirane stope ovog poreza uz proširenje kategorija koje se ubrajaju u PDV obveznike (tijela javne uprave, zaklade, ustanove). Europskog standarda u ovoj oblasti nema, tako da se BiH ovaj put neće moći pravdati “harmonizacijom s EU-om”. Većina europskih zemalja ima diferencirane stope PDV-a, pri čemu je gornja granica znatno iznad naših 17%, ali se višestruko manja ili čak nulta stopa PDV-a naplaćuje na osnovne životne namirnice, lijekove ili udžbenike. Usporedbe radi, Hrvatska, Švedska i Danska imaju najvišu stopu PDV-a u EU-u i ona iznosi 25%, s tim što RH i Švedska imaju i znatno niže stope PDV-a za određene proizvode. Od svih zemalja EU-a, najnižu stopu PDV-a od 17%, kao i BiH, ima Luksemburg, ali, kao i većina drugih zemalja, Luksemburg ima i niže stope za određene proizvode. Pitanje je koliko BiH može realizirati diferenciranu stopu PDV-a, a da to za posljedicu nema porezni kaos i manipulacije. •
