Veliki broj građana u BiH ne zna što učiniti s lijekovima iz njihove kućne ljekarne kojima je prošao rok trajanja ili nisu više dio njihove terapije, te oni najčešće završe u smeću.
Međutim, lijekovi se ne smiju bacati u kantu za smeće, WC šolju ili bilo drugo mjesto osim onoga koje je za to predviđeno. Tako bačeni lijekovi dospijevaju u tlo, rijeke, mora i jezera, te između ostalog, mogu dovesti do zagađenja životne sredine, pa samim tim i ljudskog zdravlja, piše Faktor.
Dr. Zlatan Hamza iz Zavoda za javno zdravstvo SŽ preporučuje da se otpad razvrsta u domaćinstvu i kao takvog ga odlagati na propisana mjesta.
- Lijekovi spadaju u grupu medicinskog, odnosno kategoriju farmaceutskog otpada i ako se ne zbrinu na odgovarajući način, sigurno će ostaviti negativne posljedice po okolinu. Posebno su opasni citostatici, hormoni, sredstva koja smanjuju aktivnost imunog sustava, antiinfektivni lijekovi, opijati..., pojasnio je dr. Hamza.
- Lijekove koji se više neće koristiti, te kojima je istekao rok ili su neadekvatno skladišteni u domaćinstvima, najbolje bi bilo odnijeti u jednu od ljekarni - kazao je ovaj liječnik.
Dodao je kako svaka ljekarna ima proceduru za zbrinjavanje takve vrste otpada. Postoje i Pravilnici o zbrinjavanju medicinskog i farmaceutskog otpada koji su doneseni na federalnoj, odnosno državnoj razini.
- Generalno, medicinski otpad razvrstava se i skuplja na mjestu nastanka u ambalažu prilagođenu svojstvima i količini, te načinu skladištenja i prijevoza. Ambalaža je razvrstana i po bojama radi lakšeg upravljanja otpadom (crvena – infektivni, žuta – kemijski, zelena – farmaceutski...). U takvoj ambalaži koja onemogućava neovlašteno otvaranje otpad stoji i po njega dolaze ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje otpada. Na kraju ovakva vrsta otpada se spaljuje u posebnim namjenskim spalionicama - istakao je.
Objasnio je kako će se, u slučaju bacanja lijekova u komunalnu sredinu, sve aktivne komponente lijeka naći u okolišu.
- Tako se, naravno, uništava okoliš. Isto tako, u slučaju bacanja u kontejner zajedno s ostalim otpadom, završit će na deponiji gdje će se opet aktivna supstanca ispuštati u okoliš, a postoji mogućnost i dodatnih reakcija konponenti s ostalim otpadom, pa je moguć nastanak agensa još opasnijih po zdravlje i okolinu. Osim toga, može se dogoditi da treća osoba ili dijete pronađe takve lijekove i (ne)namjerno ih počne konzumirati što svakako nosi veliki rizik po zdravlje - kazao je dr. Hamza za Faktor.
U JU Apoteke Sarajevo su rekli kako su dugi niz godina od građana prihvaćali lijekove s isteklim rokom trajanja, koji su dalje zajedno s ostalim farmaceutskim otpadom uništavani na propisan zakonski način.
Odgovarajući na pitanje donose li građani često lijekove u njihove ljekarne, iz JU Apoteke Sarajevo kažu, kako se to ne događa baš često.
