“Isplata naknade na ime regresa za korištenje godišnjeg odmora u 2019. godini za korisnike proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2019. godinu izvršit će se u visini 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH po posljednjem objavljenom statističkom podatku”, glasi prijedlog zaključka koji je Ministarstvo financija FBiH uputilo Vladi FBiH, piše Večernji list BiH.
Dakle, i ove godine proračunski korisnici dobit će regres u visini od oko 462 KM, za razliku od nekoliko stotina tisuća zaposlenih u privatnom sektoru kojima je regres nešto za što su u principu čuli da postoji, ali ga osobno nikada nisu dobili. Osim institucija, praksu isplate regresa u BiH imaju i javna poduzeća.
Iskustva radnika
Radnici u privatnom sektoru s kojima smo imali priliku razgovarati uglavnom potvrđuju isto, regres nikada nisu dobili i smatraju da je to isključivo povlastica proračunskih korisnika. “Godinama radim u istoj tvrtki i nikad nisam dobio regres. Božićnicu, istina, obično dobijemo i to svega 100 KM redovito dobijemo”, riječi su radnika u proizvodnji jedne bh. tvrtke.
“Mogu se pohvaliti da sam jednom dobio regres”, kroz smijeh nam priča Mario i dodaje kako mu je “za 24 godine rada u istoj tvrtki regres isplaćen samo jedanom”. Slično pričaju i ostali. “Regres je za mene apstraktna imenica. Imam čak i ispod zakonskog minimuma godišnjeg - 18 dana. U to uračunate i subote koje, službeno, nisu radne. Državni praznici su tradicionalno radni te radim 16 poslova osim onog za koji sam primljen”, ispričao nam je gospodin koji nije želio da mu otkrijemo ime. Ipak, nije baš sve ni crno, ima i pozitivnih primjera.
“Ja radim u privatnoj tvrtki u kojoj je sve uređeno i u skladu sa zakonom. Prijavljeni smo na punu plaću, imamo topli obrok, prijevoz, regres, dječje paketiće i predstavu za Novu godinu. I ne, nije mala tvrtka, ima nas 150. Nije da želim ikome prisjedati na muku, nego uistinu imam želju reći da nije sve crno, ima i poneki (izgleda, rijedak) svijetli primjer...”, jedan je od svijetlih primjera na koje smo naišli. Naišli smo na još nekoliko sličnih primjera. “Radim u privatnoj tvrtki koja nam isplaćuje regres.
U principu, sve je onako kako bi svugdje trebalo biti. Kod nas je regres ranijih godina bio dosta veći, oko 700 KM, ali su ga smanjili sad kad se oporezovao, na 425. U privatnoj tvrtki prijavljen sam na punu plaću, dnevnica 25 KM za prijeđenih više od 300 km u danu” - još je jedno pozitivno iskustvo.
Ipak, ima i onih poslodavaca koji samo fiktivno prikazuju da radnicima isplaćuju regres, a u biti im isplaćuju plaću. Razlog tomu je što se regresi do određenog iznosa ne oporezuju te tvrtke time ostvaruju dobit, ali je država na gubitku.
Zakonski okvir
Regres je namijenjen podmirivanju troškova odmora koji zaposleniku nastaju kao povećani troškovi u razdoblju korištenja godišnjeg odmora. Svaki zaposlenik stjecanjem uvjeta za korištenje godišnjeg, stječe i uvjete za regres. No, Zakonom o radu, kao općem propisu radnog prava, ne propisuje se eksplicitno odredba kojom se regulira pravo na regres.
Općim kolektivnim ugovorom za teritorij FBiH regulira se da granski kolektivni ugovori mogu regulirati uvjete i visinu regresa pod uvjetom da poslodavac prethodnu poslovnu godinu nije završio s gubitkom. Ako granski kolektivni ugovor ne postoji, pravo regresa će se regulirati pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. •
