Prije točno stotinu godina, na današnji dan, 4. listopada 1924., postavljen je temeljni kamen za izgradnju velike Franjevačke klasične gimnazije u Širokom Brijegu. Nositelj cijelog projekta bila je Hercegovačka franjevačka provincija, a temeljni kamen blagoslovio je blagopoštovani tadašnji biskup fra Alojzije Mišić, piše Večernji list BiH.
Na velebni dan, prije jednoga stoljeća, na Širokom Brijegu uz brojni vjerski puk, okupili su se gotovo svi franjevački provincijski svećenici na čelu s biskupom, uz izaslanike vlasti tadašnje kraljevske vlasti, pukovnika Klobučara i generala Čaldarevića. Povijest i naukovni rast naroda hercegovačkog kraja nakon tog dana postaje bitno drukčiji. Ponosni na zadani cilj i zgradu u koju će se poslije useliti, brojni učenici i njihovi profesori dobili su svoj obrazovni hram, mjesto koje će njihov kraj izdignuti, opismeniti i obrazovno podignuti na pijedestal prepoznatljivosti daleko od mjesta svoga nastanka.
15 doktora znanosti
Njezina je izgradnja trajala gotovo deset godina i početkom 30-ih godina prošlog stoljeća biva potpuno useljena. Od tada do danas ona nije samo sinonim obrazovanja u Hercegovini već i daleko šire i njezin uzvišeni hram kroz koji su hodili brojni učenici i njihovi profesori. Najviši uspon doživjela je od 1934. do 1939. godine, kada se na njezinu čelu nalazio veliki fra Dominik Mandić. U njegovu ravnateljskom mandatu, od ukupno 20 profesora, s titulom doktora znanosti bilo ih je 15, a u tadašnjoj državi proglašena njezina najbolja škola. Ponosni na sva svoja postignuća, njezini tvorci, fratri koji se iz Bosne doseliše 1844. godine, stalno su je razvijali i podizali do velikih visina. No, s kraja Drugoga svjetskog rata partizanske horde nošene mržnjom prema narodu ovoga kraja, porušiše je i zapališe, a njezine profesore na brutalan način ubiše.
Ne zadovoljavajući se ljudskim žrtvama i iživljavanjima na nedužnim ljudima, dvije godine nakon završetka Drugoga svjetskog rata popališe i sve matične knjige, zapise, dokaze o postojanju bilo kakva dokumenta koji bi mogao svjedočiti o gimnazijskoj slavnoj prošlosti i bestijalnosti koju su počinili. No, u takvoj zamisli nisu uspjeli. Sredinom pedesetih godina 20. st., unatoč drugom vremenu i osvetničkom raspoloženju prema hrvatskom narodu hercegovačkog kraja, bilo je ljudi koji su smogli snage krenuti u njezinu obnovu i ponovno je vratiti u život. Unatoč tome što je bila potpuno ideologizirana, voljom dobrih i mudrih ljudi uspjela je ponovno krenuti na staze koje je narod tog kraja i očekivao, piše Večernji list BiH.
Šezdesetih godina ponovno je obnovljena, a njezini učenici krenuše u svijet obrazovanja i vraćaše se u skute svoga kraja koji je žudno čekao liječnike, profesore, inženjere i brojne druge visokoobrazovne ljude. Da zasja još većim sjajem, spriječeno je uvođenjem tzv. usmjerenog obrazovanja koje je bilo posljedica socijalističkog sustava od osamdesetih do početka devedesetih godina. No, početkom devedesetih, nacionalnim ponosom hrvatskog bića diljem svijeta, došli su ljudi koji su vapajem i smjelošću vratili gimnazijski sustav, a širokobriješku Gimnaziju obnovili te ju je svečano 19. svibnja 1993. godine otvorio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Oštećena u požaru
Od 1995. godine, kada je maturirala prva generacija učenika, širokobriješku Gimnaziju, koja se od 1991. godine naziva Gimnazija fra Dominika Mandića, završilo je 4214 učenika. Danas su to brojni uspješni ljudi, a i drugi mladi ljudi koji kreću na put obrazovanja rado se upisuju u gimnazijski program, nošeni njezinom tradicijom i željom za širokim obrazovanjem. No, nažalost, prije osam mjeseci zahvatio ju je požar i ona čeka novu obnovu. Njezini učenici i profesori iz nužde su smješteni u druge prostore željno čekajući useljenje i povratak u zgradu uz koju su brojni bivši i sadašnji učenici, kao i njezini profesori i djelatnici, iznimno vezani. Mlada gimnazijska Uprava na čelu s ravnateljicom Anom Skoko i zamjenicom Jelenom Marušić, sa svim profesorima i djelatnicima, spremna se suočiti s novim obrazovnim izazovima i postignućima te ih prenijeti na svoje učenike i buduće naraštaje. •
Gimnazijska zgrada treći put obnavljana početkom devedesetih godina 20. st.
Početkom devedesetih godina 20. st. treći put obnovljena je gimnazijska zgrada počevši od 1924. godine, kada je postavljen njezin temeljni kamen. Devedesetih godina, povratkom gimnazijskog sustava koji je bio urušen tzv. usmjerenim obrazovanjem, zgrada je treći put obnovljena i svečanu vrpcu njezina novog useljenja presjekao je 19. svibnja 1993. godine prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Za njezinu obnovu formiran je Odbor na čelu s Antunom Vrdoljakom, a u njemu su se još nalazili tadašnji gvardijan Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu fra Mladen Hrkać, odvjetnik Željko Olujić, gospodarstvenik iz Zagreba Jure Klarić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Ćiro Grubišić, srednjoškolski profesori Drago Zovko i Andrija Zeljko. U Odboru su još bili Mile Boras, profesor sa Sveučilišta u Zagrebu i Mostaru te otac bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa, fra Vinko Nikolić, novinar Jozo Pavković… Radovi na obnovi gimnazijske zgrade počeli su 1990., a prvi učenici upisani su školske 1991./1992. godine.
Formirani Odbor i Stručno povjerenstvo za četvrtu obnovu nakon siječanjskog požara
Nakon što je u gimnazijskoj zgradi koncem siječnja ove godine izbio požar i nastala velika materijalna šteta, u svibnju je formiran Odbor za njezinu obnovu. U Odbor, na čijem se čelu nalazi gradonačelnik Miro Kraljević, još su izabrani: Predrag Čović, predsjednik Vlade ZHŽ-a; Daniela Perić, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa u Vladi ZHŽ-a, fra Ivan Marić, gvardijan Franjevačkog samostana Uznesenja BDM Široki Brijeg, Ana Skoko, ravnateljica Gimnazije fra Dominika Mandića, Borislav Zovko, pomoćnik gradonačelnika za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Mladen Šantić, ravnatelj Srednje strukovne škole Široki Brijeg,
Ivo Pavković, pomoćnik gradonačelnika za gospodarstvo i tajnik Odbora. Sudionici sastanka jasno su utvrdili uloge i zadaće Odbora, odnosno koordiniranje cjelokupnim procesom obnove zgrade Gimnazije; utvrđivanje načina obnavljanja oštećene zgrade u skladu s preporukama Stručnog povjerenstva. Odbor je donio i odluku kako će se ići s cjelovitom obnovom gimnazijske zgrade. Formirano je i Stručno povjerenstvo na čelu s predsjednikom Perom Ćeškićem, a u njemu se još nalaze Ivan Spajić, Petar Bošnjak, Mladen Kožul, Mladen Glibić, Ivo Čolak i Anita Putica Kutle.
