Više od polovine svjetskog stanovništva do 2035. godine imat će prekomjernu težinu ili biti pretilo ako se ne poduzmu značajne mjere, navodi se u novom izvješću. Atlas Svjetske federacije za pretilost iz 2023. predviđa da će 51 posto svjetskog stanovništva ili više od četiri milijarde ljudi biti prekomjerno teško ili pretilo u idućih 12 godina, piše Večernji list BiH.
Jasno upozorenje
Stope pretilosti posebno brzo rastu među djecom i u zemljama s nižim prihodima, navodi se u izvješću. Opisujući te podatke kao “jasno upozorenje”, Louise Baur, predsjednica Svjetskog saveza za borbu protiv pretilosti, rekla je da tvorci politike moraju odmah djelovati kako bi spriječili pogoršanje situacije. - Posebno je zabrinjavajuće vidjeti da stope pretilosti najbrže rastu među djecom i adolescentima - navodi ona u izjavi za javnost. - Vlade i tvorci politike diljem svijeta moraju učiniti sve što mogu da izbjegnu prenošenje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih troškova na mlađu generaciju - naglasila je. Izvješće je otkrilo da bi se pretilost djece mogla više nego udvostručiti u odnosu na razine iz 2020. godine, na 208 milijuna dječaka i 175 milijuna djevojčica do 2035. godine. Troškovi za društvo značajni su kao rezultat zdravstvenih stanja povezanih s prekomjernom težinom, priopćio je Savez; više od četiri trilijuna dolara godišnje do 2035. ili tri posto globalnog BDP-a. Ovi podaci o pretilosti, nažalost, sve više su prisutni i u BiH, a kao i u svijetu, najviše su ovom bolešću pogođena djeca i mladi. Podsjetimo, prema ranijem istraživanju koje su 2016. proveli Ministarstvo za obrazovanje, znanost i mlade i Ministarstvo zdravstva Sarajevske županije, 22,2% sarajevskih srednjoškolaca je pretilo. Rađeno je i istraživanje na učenicima s područja Grada Mostara 2017. godine, koje je pokazalo kako čak 36,4 posto ima njih prekomjernu tjelesnu masu. Pedijatrica Maja Karač iz Doma zdravlja Zenica za Glas Amerike nedavno je kazala kako je pretilost postala toliko uobičajena da u jednoj sredini, primjerice školskom razredu, dijete koje je normalnije tjelesne težine i uhranjenosti vršnjaci “etiketiraju” kao neuhranjeno jer ima “referentni sustav” oko sebe u obliku pretile djece, koja su dominantna većina. - U dojenačkoj i predškolskoj dobi uočavam model “ponašanja” da je jedino adekvatan apetit odraz zdravlja - kazala je Karač za navedeni medij. Kako je dodala, pretilost je rezultat neuravnotežene prehrane između unosa i potrošnje energije, a na nju imaju utjecaj i genetski, ali i čimbenici vanjske sredine. - Pretilost prouzročena hranom najčešći je uzrok pretilosti u djetinjstvu i adolescenciji. Epidemija pretilosti u svijetu pokazuje da se genetski utjecaj nije mogao očitovati u više od jedne generacije, pa se može zaključiti kako je to posljedica promjene načina života i prehrane globalno - objasnila je. Kazala je kako djeca danas sve manje vremena provode u igri izvan kuće ili na satu tjelesnog odgoja, a sve više uz TV ekrane ili računala. - Nažalost, nemam dojam da su roditelji svjesni rizika za zdravlje svoje pretile djece. Čak se neki i uvrijede kad im se skrene pozornost i ponude savjeti za rješavanje - kaže doktorica Karač dodajući kako je u našoj sredini ukorijenjena usporedba djece iste dobi, pri čemu se pretilom djetetu daje prednost. - Pretilo dijete se smatra zdravijim i naprednijim, a spoznaje o pretilosti kao bolesti kao da ne dopiru do većine - kazala je za Glas Amerike.
Raznolika hrana
Nutricionisti ističu kako hrana koju unosimo u organizam mora biti raznolika. Kažu kako je vrlo bitno da hranu unosimo u njezinu primarnom obliku, a to je hrana biljnog podrijetla, ali pozivaju i na oprez prilikom unošenja prerađene hrane, poput mesnih prerađevina, jer upravo prekomjeran unos tih namirnica može dovesti do brojnih zdravstvenih problema.
