U razdoblju od 3. do 15. srpnja stručnjak s Korzike za uzgoj i preradu smilja boravi u posjetu 15 vodećih uzgajivača i prerađivača smilja diljem Hercegovine (Trebinje, Ljubinje, Bileća, Stolac, Mostar, Ljubuški, Široki Brijeg i Čapljina). Ovu aktivnost organizirao je USAID/Sweden Farma II projekt, a u realizaciju terenskih aktivnosti uključen je i REDAH, piše Večernji list BiH. Cilj ovoga posjeta je hercegovačkim proizvođačima prenijeti iskustva o uzgoju i preradi smilja s Korzike, s obzirom na to da je ta regija bila jedna od prvih u uzgoju smilja u svijetu. U proteklih desetak godina potražnja za smiljem na svjetskom tržištu je u konstantnom porastu, što je dovelo do njegove ugroženosti na prirodnim staništima u BiH i regiji, te je započeta promocija njegova uzgoja. Od procijenjenih 80 hektara nasada smilja u 2014., danas su procjene kako je pod smiljem u Hercegovini više od 1000 hektara površine. Eterično ulje i proizvodi na bazi smilja uglavnom su namijenjeni izvoznim tržištima te je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH i analizama USAID/Sweden Farma II projekta, vrijednost izvoza ovih proizvoda u 2015. premašila 2 milijuna KM. Izvoz eteričnih ulja u 2015. iznosio je više od 3,2 milijuna KM, s najvećim udjelom upravo ulja od smilja. Imajući u vidu porast proizvodnje smilja u BiH, ovim posjetom žele se stvoriti i pretpostavke za uspostavljanje jedinstvenog standarda kvalitete za eterično ulje smilja podrijetlom iz Hercegovine, što će omogućiti njegovo brendiranje i povećati mu prepoznatljivost te konkurentnost na svjetskom tržištu. I dok se traže načini kako što bolje plasirati hercegovačko ulje od smilja na svjetsko tržište, u samoj Hercegovini još uvijek traje sukob vezan uz otkupnu cijenu smilja. Dok otkupljivači smilje cijene uglavnom po tri marke po kilogramu, vlasnici plantaža poručuju kako je to preniska cijena te kako vlasnici destilerija imaju enormnu dobit na štetu plantažera. Unatoč toj situaciji, destilerije su zatrpane smiljem ovih dana. - Berbu smo morali obaviti, a jedina alternativa bila je baciti kompletan urod. Bolje je prodati i po tri marke, nego dopustiti da sav rad i ulaganja propadnu - govori nam jedan od plantažera te zaključuju kako će vlasnici plantaža smilja i dalje nastaviti borbu za povećanje otkupne cijene ove biljke.
‘SMILJOMANIJA’
