Danas se sve više potiče razgovor i svijest o problemima štitnjače i o tome zašto je ona važna za normalno funkcioniranje organizma. Glavni zadatak štitnjače je proizvodnja hormona koji reguliraju stanični metabolizam, to jest svaka stanica u tijelu za svoj rad treba hormone štitnjače i zbog toga je izuzetno važno da ona radi na pravilan način. O ovoj velikoj i važnoj temi za ljepotaizdravlje.hr govorila je stručnjakinja Irena Pirkl Lončar, dr. med., specijalist otorinolaringologije, subspecijalist plastične i rekonstruktivne kirurgije glave i vrata iz Poliklinike Kvaternik.
Što je štitnjača i čemu služi?
Štitnjača je endokrina žlijezda smještena u prednjoj vratnoj regiji, i leži na dušniku. Čine je dva režnja (desni i lijevi), koji su povezani središnjim dijelom ili istmusom. Glavni zadatak štitnjače je proizvodnja hormona koji reguliraju stanični metabolizam, odnosno svaka stanica u tijelu za svoj rad treba hormone štitnjače.
Koji su hormoni štitnjače i kakvu ulogu imaju?
Štitnjača luči dva hormona: trijodtironin ( T3) i tiroksin ( T4) koji sudjeluju u održavanju metabolizma stanica. Manjak hormona može usporiti metabolizam do 40 %, a višak ubrzati metabolizam do 100 %. U samoj stanici navedeni hormoni utječu na sagorijevanje glukoze i oslobađanje energije. Rad štitnjače pak regulita hipofiza (mala žlijezda smještena u mozgu).
Što točno obuhvaća pregled štitnjače?
Kompletan pregled štitnjače obuhvaća laboratorijske pretrage, ultrazvuk štitnjače te specijalistički pregled uz palpaciju štitnjače. Prvo je potrebno učiniti laboratorijske pretrage kojim se iz krvi određuju hormoni i antitijela štitnjače, a oni nam govore kako naša štitnjača radi. Zatim je potrebno učiniti ultrazvuk štitnjače koji nam govori kako štitnjača izgleda. S ovim nalazima potrebno je otići specijalisti endokrinologu koji povezuje anamnestičke podatke (moguće bolesti štitnjače u obitelji), klinički nalaz uvećane štitnjače te ultrazvučni i laboratorijski nalaz u jednu cjelinu te postavlja dijagnozu i određuje daljnje postupke.
Kako izgleda pregled?
Nakon obavljenog razgovora o anamnestički podacima te pacijentovim tegobama te uvidom u priložene nalaze liječnik palpira (opipa) štitnjaču i kompletan vrat da bi vidio da li je štitnjača uvećana, postoji li u njoj čvor, gura li štitnjača dušnik u jednu stranu ili postoje povećani čvorovi u vratu oko štitnjače.
Koji su simptomi povećane produkcije hormona štitnjače (hipertireoze), a koji smanjene produkcije hormona štitnjače (hipotireoze)?
Kad štitnjača luči povećane količine hormona štitnjače (hipertireoza), dolazi do pojačanog rada cijelog metabolizma što se može manifestirati gubitkom težine unatoč istom ili čak povećanom unosu kalorija uslijed rasta apetita, poremećaju u radu srca koji može biti ili ubrzan (tahikardija), ili nejednak (aritmija). Drugi simptomi uključuju nervozu i razdražljivost, znojenje, podrhtavanje ruku, zamor, bolove u mišićima, probleme sa spavanjem, osjećaj vrućine, povećanu štitnjaču (gušavost) i drugo. Od hipertireoze češće pate mlađe osobe.
Simptomi smanjene produkcije hormona štitnjače uključuju usporavanje metabolizma što sa sobom nosi zamor, bolove i slabost u mišićima i zglobovima, dobitak kilograma i napuhnuti izgled, povećanu štitnjaču (guša ili struma), promuklost, osjećaj hladnoće, gubitak kose, usporavanje rada srca, depresiju i probleme s pamćenjem. Hipotireoza je češća u starijoj dobi.
Koliko je u svijetu i u Hrvatskoj raširena bolest štitnjače?
Bolesti štitnjače su česta pojava, pogotovo kod žena kod kojih se pojavljuju pet puta češće nego kod muškaraca. Otprilike jedna od deset žena razvije probleme sa štitnjačom u svom životu (uglavnom iza 50. godine), a hipotireoza je znatno zastupljenija od hipertireoze. Zastupljenost bolesti štitnjače u Hrvatskoj odražavaju trendove u ostatku svijeta, s time da zemlje s boljim zdravstvenim sustavima dijagnosticiraju veći postotak slučajeva u populaciji, ali to samo znači da u drugim zemljama se mnogi ne dijagnosticiraju, a ne da ne postoje.
Kako osoba najlakše može otkriti i na vrijeme prepoznati ima li probleme sa štitnjačom? U kojoj dobi se najčešće javljaju problemi?
Problemi se javljaju nakon 50. godine života, pogotovo kod žena pa se toj grupi preporučuje provjeravanje hormona štitnjače, pogotovo ako osjete neke od gore navedenih simptoma ili imaju obiteljsku anamnezu nekih od nasljednih oblika bolesti štitnjače (npr. Hashimoto).
Koji čimbenici predstavljaju rizik za razvoj poremećaja rada štitnjače, to jest koji su uzroci ove bolesti?
Jedan od preventabilih uzroka poremećaja rada štitnjače je nedostatak joda u prehrani, ali to je u Hrvatskoj riješeno prije 25 godina propisom o jodiranju soli. Nedostatak joda u prehrani je bio čest problem sredinom prošlog stoljeća, pogotovo kod djece, ali to je sad uspješno prevenirano. Ostali faktori uključuju povijesti problema sa štitnjačom u obitelji (genetska predispozicija), autoimune bolesti kao tip 1 dijabetes ili trudnoća.
Koliko stres utječe na životne navike?
Utjecaj stresa na pojavu bolesti štitnjače nije znanstveno dokazan iako je vrlo vjerojatno da stres može pogoršati postojeće probleme sa štitnjačom. Stres djeluje na nadbubrežne žlijezde koje ispuštaju hormone koji utječu i na štitnjaču i usporavaju njen rad. Zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljna količina sna i nalaženje načina za opuštanje od stresa se preporučuju kod problema sa štitnjačom kao i temelj zdravog života uopće.
Koji vitamini su važni i kako prehrana utječe na zdravlje štitnjače?
Jod, cink, željezo i selen te vitamini A, B, C i E su važni za rad štitnjače. No ti vitamini i minerali već su zastupljeni u uravnoteženoj prehrani i u većini slučajeva nije potrebno uzimati dodatne suplemente prehrani kao prevenciju. Ti suplementi mogu biti potrebni ljudima čiji način prehrane izostavlja neke od njih ili trudnicama, odnosno dojiljama koje već imaju probleme sa štitnjačom. No, prehrana može biti bitan faktor ukoliko su uzroci problema sa štitnjačom autoimune bolesti kao Hašimotov tireoditis, u tom slučaju treba izbjegavati namirnice koje sadrže gluten, te ovisno o pojedincu mlijeko i mliječne proizvode, soju, kukuruz, kavu i druge.
Povezanost trudnoće i problema sa štitnjačom?
Za vrijeme trudnoće dolazi do hormonalnih promjena koje mogu utjecati i na rad štitnjače. Najčešći uzrok problema sa štitnjačom u trudnoći su autoimune bolesti kao npr. Hašimotov tireoditis. Problemi sa štitnjačom koji zahtjevaju tretman za hipotireozu se dešava u otprilike četiri na 1000 trudnoća. U tim slučajevima se nadomještaju hormoni štitnjače kako bi se dijete normalno razvilo.
Kako izgleda operacija štitnjače i kome se ponajprije preporučuje?
Operacija štitnjače preporučuje se kad pacijent ima hipertireozu koja se ne može liječiti medikamentozno, kad je štitnjača povećana i spušta se prema prsnom košu pa može komprimirati dušnik, te treći najvažniji razlog kad se odlučujemo na operaciju je čvor u štitnjači kod kojeg citološki postoji sumnja na maligni ili benigni tumor. Ovisno o preoperativnog obradi, dijagnozi i dobi odlučujemo se za odstranjenje jednog režnja štitnjače ili oba, odnosno cijele štitnjače.
Koje su metode liječenja?
Kao i kod drugih organa, liječenje može biti medikalmentozno ili kirurško. Kirurško liječenje je definitivno. Ako se odlučimo izvaditi samo jedan režanj štitnjače, drugi režanj preuzima funkciju proizvodnje hormona te u većini slučajeva nije potrebna nadomjesna hormonska terapija. Ako se odstrane oba režnja štitnjače, tada pacijent do kraja života mora uzimati lijekove koji sadrže hormone štitnjače.
