Za sutra je sazvana sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na kojoj nema dviju točaka - o granici i osobnim podacima, a trenutačno se ne može s pouzdanosti reći hoće li se uopće održati. Ponajprije zbog prijepora koji su nastali nakon dogovora lidera u BiH, čelnika pet hrvatskih, srpskih i bošnjačkih stranaka, djelomičnog pokušaja izigravanja, a onda i nove intervencije oko institucija kulture sa sjedištem u Sarajevu međunarodne uprave nad BiH koja je unijela novu nervozu u odnose. Sličnu onu kakvoj je BiH svjedočila u proljeće kada su nametnute izmjene izbornog zakonodavstva. I ovaj put ministri iz Republike Srpske nagovijestili su podizanje ručne kočnice kao odgovor na međunarodni intervencionizam. A kako bi BiH poslala poruku kakvu Europa očekuje na sastanku balkanskih lidera i dužnosnika Europske unije, koji je zakazan za 4. i 5. prosinca u Neumu, te tako zajednički otvorila vrata Planu rasta, ali i početku pregovora s Unijom već u ovoj godini, potrebno je usvajanje dvaju zakona - o graničnoj kontroli i o zaštiti osobnih podataka te upućivanja u proceduru Zakona o VSTV-u.
Helezovi "uvjeti"
Naime, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto već je uputila poziv kolegama iz drugih država i bilo bi jako razočaravajuće u slučaju da jedino BiH ostane izvan kruga onih koji će dobiti novac iz Plana rasta namijenjenog za zemlje zapadnog Balkana. Kako doznajemo, Zakon o graničnoj kontroli je do u detalje usuglašen i samo je trebalo da ministri podignu ruku o njemu. Na drugom se zakonu, međutim, još radi. No, da nije sve gotovo dok sve nije gotovo, govori i posljednja sjednica Vijeća ministara, kada su se bošnjački ministri međusobno nadigravali oko izdaje jer je samo ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković digao ruku za odluke, a onda se ministar Zukan Helez, koji se nije udostojio pojaviti na sjednici Vijeća ministara, sjetio da je Bošnjak pa je potegnuo priču oko nacionalne zastupljenosti prigodom donošenja odluka. Prava pozadina njegova inzistiranja na procedurama, međutim, ima mnogo više veze s bitkom koja se vodi unutar SDP-a BiH o tome tko će na čelnu poziciju u toj stranci. On, Denis Bećirović ili pak aktualni predsjednik Nermin Nikšić. Nakon toga ubačena je u igru i nabava helikoptera pa je onda Helez "otkrio" javnosti da će Konaković podnijeti ostavku ako ne prođe nabava helikoptera namijenjenih za humanitarne situacije. Pa, ipak, postoji i opcija da se u posljednji trenutak dva važna reformska zakona nađu kao točke na dnevnom redu sjednice državnog Vijeća ministara. Ili će se pak ponovno peglati prijepori između partnera na novom sastanku lidera koji će se održati u Mostaru. A prvi planirani nadnevak sastanka je u četvrtak, 28. studenoga, ili pak sljedećeg tjedna također u Mostaru, dan ili dva prije okupljanja čelnika vlada zemalja zapadnoga Balkana u Neumu kako bi se pokušalo spasiti stvar. Valja reći kako je, prema sadašnjem prijedlogu, na dnevnom redu više točaka tehničke prirode, ali i izmjena zakona koji nisu prijeporni. A to se odnosi na razmatranje nacrta zakona o izmjenama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava. Cilj ovih izmjena je povećati neovisnost i učinkovitost Institucije ombudsmana u zaštiti prava građana.
Financijske odluke
Financijski prioriteti zauzet će značajan dio sjednice. Na dnevnom redu je okvirni proračun institucija BiH za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji postavlja smjernice za fiskalnu politiku zemlje. Također, bit će predstavljena srednjoročna strategija upravljanja javnim dugom, osmišljena kako bi osigurala održivost financijskog sustava. Jedna od važnijih točaka odnosi se na definiranje kriterija za financiranje bilateralnih znanstvenih projekata u skladu s međunarodnim sporazumima. To je prilika za jačanje znanstvene suradnje i promicanje inovacija kroz međunarodne projekte. Među ključnim međunarodnim pitanjima je sudjelovanje Bosne i Hercegovine u programu Europske unije za jedinstveno tržište (Single Market Programme). Ova rasprava obuhvatit će dosadašnje aktivnosti i planove za buduće projekte unutar tog programa. Međunarodna suradnja također uključuje razmatranje sporazuma s Europskom unijom i susjednim zemljama. Uključuje sudjelovanje BiH u programu "Fiscalis" i dodatke sporazumu s Hrvatskom o cestovnim mostovima na državnoj granici.
