“Panta rei”, izreka na grčkom jeziku koja znači “Sve teče, sve se mijenja”, znamenita je fraza koju je prvi izrekao Simplicije, a često je nepravedno pripisuju Heraklitu, i u slobodnom prijevodu znači da ništa nije vječno. Tako je to i s nazivima ulica u gradovima diljem svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Tri trga
Posebice velike promjene naziva ulica dogodile su se devedesetih godina protekloga, 20. stoljeća kada su mnoge ulice promijenile svoje nazive. Iz naziva ulica “micali” su se tako političari, ali i znanstvenici, no u principu, nazivi ulica uglavnom su muškog roda, praktički tu gotovo da i nema žena.
Analizirajući nazive ulica u Širokom Brijegu, središtu Zapadnohercegovačke županije, od 99 ulica u tom gradu tek četiri nose ima neke žene, dok su muškarci nositelji imena u čak 78 ulica. Ostale ulice u jedinom gradu ZHŽ-a nose ime nekih događaja i mjesta. Tako su Majka Terezija, Marija Petković, kraljica Katarina i kraljica Jelena jedine žena koje su dobile čast stati rame uz rame s osobama dominantnog spola, barem kada su u pitanju nazivi ulica.
U Širokom Brijegu su i tri trga: Trg širokobrijeških žrtava, Trg dr. Ante Starčevića i Trg Gojka Šuška.
Ako je to za neku utjehu, tako je i u ostalim gradovima diljem BiH, a, prema dostupnim podacima, možemo kazati kako je slično i u ostatku svijeta - gdje su ulice uglavnom muškog roda. Tako, primjerice, u Tuzli samo devet od ukupno 406 ulica nosi nazive po ženama, a među tim imenima nema žena iz novije povijesti.
Nevladina organizacija “Horizonti” pozvala je sve građane i građanke da im se pridruže u inicijativi i dostave prijedloge za nove nazive ulica uz svoje obrazloženje, koji će zatim biti proslijeđeni stručnom timu za određivanje naziva ulica i trgova na području Grada Tuzle.
Sličan problem prisutan je i u Zenici, gradu u kojem samo dvije ulice nose nazive po ženama, i to ulice koje se nalaze na periferiji grada.
Katja Vretenar i Zlatan Krajina s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu proveli su istraživanje u kojem su zaključili da je sustav modernog Zagreba izrastao u grad muškog roda, dok je žena, unatoč svojoj tjelesnoj prisutnosti, tek “simbolički odsutna”. Oni su analizirali zastupljenost žena i muškarca u podacima koji obuhvaćaju 3861 naziv svih javnih naziva te utvrdili da 1032 ulice i trga ili 27 posto nose osobna imena muškog roda, a tek 69 njih odnosno samo 1,8 posto simbolizira žene.
Kako smo tu jednaki s Europom, pokazuje i podatak da je u Rimu po ženama imenovano samo 3,5 posto ulica, u Milanu oko tri, u Madridu sedam. Profesorica zemljopisa iz Rima Maria Pia Ercolini nedavno je na Facebooku osnovala grupu Toponomasticu femminile kojom pokreće kampanju za dodjelu ženskih imena ulicama talijanskih gradova. Ideja se počela širiti i u drugim metropolama.
Širokobriježani su tako, u odnosu na ostatak svijeta, daleko tolerantniji prema ženama jer je čak četiri posto ulica dobilo ima po onima koje su znamenite.
Povijesne zasluge
Najviše znamenitih osoba koje nose imena širokobrijeških ulica, njih čak 34, osobe su koje su se bavile znanosti, umjetnosti i književnosti. Na drugom mjestu nazivi su ulica dani prema povijesnim zaslugama, uglavnom političkim, njih 25. Da su svećenici ostavili neizbrisiv trag u životu tog kraja, pokazuje i 18 imena koja pripadaju svećeničkom redu. Neki svećenicu ušli su u ovaj izbor svojim radom vezanim za brigu o ljudskoj duši, dok je jedan broj to zaslužio svojim humanitarnim radom ili nadarenošću u umjetničkom radu, slikarstvu, pisanjem proze, poezije i slično.
Jedan broj ulica nosi naziv po mjestima, njih 24, odnosno otprilike svaka četvrta ulica tako je nazvana. Neki kažu - takvim ulicama zajamčen je dug život, dok su mnoge druge kraćeg vijeka.•
