“Imaš li imalo Vegete”, jedna je od SMS poruka koju je nedavno dobio dipl. ing. Vlatko Milić, voditelj Službe za prehranu bolesnika u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. Poruka ga je nasmijala. Naime, dobio ju je od poznanika, za kojeg nije ni znao da je hospitaliziran, ali mu je, iako nije liječnik, odmah bilo jasno na kojem bolničkom odjelu je smješten. Ovo je samo jedna od poruka koju Milić svakodnevno dobiva, u nekima se bolničku hranu hvali, u drugima kudi, ovisi na kojem odjelu su pacijenti smješteni. Naime, u kuhinji Sveučilišne bolnice Mostar svaki dan skuha se 2000 obroka, a svaki od njih je prilagođen zdravstvenim stanjima pacijenata. “Bolničkoj hrani je svrha pomagati u liječenju, tako da imamo različite jelovnike za žučne bolesnike, želučane, dijabetičare, osobe s kardiovaskularnim oboljenjima, osobe koje imaju alergije na neke vrste hrane... Neka od tih jela ne smiju imati začine, neka moraju biti potpuno neslana, a neka kuhana bez ulja. Neki pacijenti ne smiju jesti meso, krutu hranu, dok drugi smiju samo određene vrste povrća. Treći, pak, ne smiju brašno i šećer...”, priča nam Milić dok obilazimo bolničku kuhinju koja je smještena u zgradi Psihijatrijske klinike SKB-a Mostar. U ovom, mogli bismo ga nazvati, najvećem restoranu na području Hercegovine radi oko 80 djelatnika, od čega čak dvanaest kuhara i još toliko pomoćnih djelatnika. Tu su još i servirke, osoba zadužena za jelovnik, vozači... Njihov radni dan počinje već u šest i pol sati, kada kreću s pripremom doručka. Riječ je uglavnom o suhoj hrani koja podrazumijeva kruh i namaze. Prema riječima Jadranke Jelić, voditeljice Odsjeka za nabavu, kontrolu i distribuciju hrane koji djeluje pri Službi za prehranu bolesnika SKB-a Mostar, doručak se dijeli u dva dijela. “Budući da je kuhinja izmještena, hrana se razvozi u dva navrata. Naime, sve se pripremi, spakira u posebne posude, nakon čega se posebnnim vozilom vozi prema bolničkim zgradama. Prva tura doručka kreće već u 7.30 sati. Hrana i lonci s čajem od 15 do 20 litara najprije idu na interno pa pedijatriju, onkologiju, infektivno i fizijatriju, piše Večernji list BiH.
Vozači se potom vraćaju te preuzimaju hranu koja ide za novi objekt na Bijelom brijegu, tako da je tamo doručak oko 9”, kaže Jadranka. Dodaje kako hranu od vozača preuzimaju servirke (njih ukupno 49), te ju zatim voze na odjele, nakon čega ju raspoređuju do svakog pacijenta. Dok servirke dijele doručak, u kuhinji se već uvelike priprema sljedeći obrok. Glavne sestre sa svih odjela dostavile su broj pacijenata i vrste njihovih oboljenja, nakon čega je osoba zadužena za jelovnik sastavila njih nekoliko za taj dan, prema kojima će kuhari spremiti obroke. Skladištari su dostavili tražene namirnice te je priprema ručka za oko 650 pacijenata počela.
Lonci u kojima se pripremaju kuhano povrće i juha zapremine su 150 litara, tu su i druge posude od 50, 30 litara, ovisno što treba i u kojoj količini pripremiti. U 11 sati neka su jela već gotova te se pakiraju. U 13 sati je ručak u potpunosti gotov i već se dijeli pacijentima jednako kao i doručak. Nakon završetka ručka, u kuhinju dolazi druga smjena kuhara i pomoćnog osoblja koji pripremaju večeru, opet po posebno izrađenom jelovniku. “Druga smjena običnim danima radi kraće, ali zato spremaju obroke subotom i nedjeljom. Svakim danom svi pacijenti dobivaju sve kuhane obroke za ručak i večeru, osim nedjelje, kada se uz ručak dijeli i suha večera”, kaže Milić. Na pitanje kako stignu sve pripremiti, Milić naglašava kako su već uhodani te da kuhari imaju toliko iskustva da nije problem ni kada trebaju nešto improvizirati.
“Znalo nam se nekoliko puta dogoditi da neke namirnice dobavljač ne isporuči navrijeme ili da ih jednostavno nemamo. Tada naši kuhari improviziraju i od postojećih namirnica naprave obrok”, priča Milić, koji je ponosan na to da, unatoč svim financijskim poteškoćama s kojima se ova zdravstvena ustanova susreće, nikad ni jedan pacijent nije ostao bez obroka. Na pitanje koliko se uopće hrane troši u bolničkoj kuhinji, Milić naglašava kako se neke namirnice mjere u tisućama kilograma. “Hrana se nabavlja preko javne nabave.
Predvidimo otprilike broj pacijenata i godišnje količine hrane koje su potrebne, nakon čega se ide u natječaj za javnu nabavu hrane. Od dobavljača koji dobije natječaj naručujemo tjedne količine, samo meso naručujemo tri puta tjedno”, navodi Milić. Kada je riječ o mjesečnim količinama hrane koja se troše u bolnici, Milić ističe kako se mesa troši oko tona i 200 kilograma, mrkve 200 kilograma, krumpira 3353 kilograma, svježeg kupusa gotovo 900 kilograma, riže 370 kilograma, soli 112 kilograma, tjestenine 393, šećera 153 kilograma, kukuruznog griza 321, jaja 1358 komada, ulja 362 litre... Čaja se troši 150 litara dnevno...
Budući da sam proces od kuhinje do posluživanja traje oko pola sata, to ponekad dovodi do hlađenja hrane, što predstavlja i najveći problem u radu ove službe. Ipak, kažu kako se nadaju da će se uskoro realizirati projekt kuhinje u sklopu objekta na Bijelom brijegu te će i ovaj problem biti otklonjen.
Važno je naglasiti kako je u ovoj godini deset djelatnika Službe za prehranu bolesnika pohađalo studij dijetoterapije i režimske prehrane u organizaciji Instituta za turizam i zaštitu okoliša, što će zasigurno poboljšati kvalitetu u radu ove službe.
