Prema podacima Ministarstva financija i riznice BiH, a koji se odnose na datum 30. lipnja prošle godine, proteklih deset godina vanjski dug BiH porastao je s 3,96 milijardi KM, koliko je iznosio 2007. godine, na sadašnjih 8,36 milijardi KM. Svih 8,36 milijardi KM duga nije nastalo nakon rata. U njega je uračunat i preostali dug koji je BiH naslijedila od bivše SFRJ u postupku sukcesije. Dio toga duga do sada je vraćen i ostalo je još za otplatu blizu 1,5 milijardi KM. Od 8,36 milijardi KM duga, Federacija BiH treba vratiti 5,21 milijardu maraka, RS 3,07 milijardi KM, Brčko Distrikt 20,5 milijuna KM, a državne institucije 54,3 milijuna KM. Najveća vrijednost vanjskog duga zabilježena je na kraju 2015. godine, kada je iznosila 8,41 milijardu KM. Usporedno s tim rasla je i visina otplaćenih rata s 244 milijuna KM na blizu 593 milijuna KM na kraju 2015. godine. Najveći vraćeni iznos kredita zabilježen je 2014. godine, kada je vraćeno blizu 770 milijuna KM. Javni dug u BiH već sedam godina raste i na kraju prošle godine dosegnuo je maksimum od 43 posto. U ovoj godini taj postotak će još narasti s obzirom na nova zaduživanja BiH kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu. Podsjećanja radi, aranžman s MMF-om, a riječ je o novom zaduženju BiH za oko milijardu i 100 milijuna maraka, realiziran je u rujnu prošle godine i do sada nije ušao u analizu javnog duga za 2016. To bi značilo da je taj postotak od 43 posto udjela javnog duga u BDP-u na kraju 2016. vjerojatno još porastao.
Krediti javnog sektora
Prosječna zaduženost građana u BiH je 3370 KM. Ako se gleda odvojeno po entitetima, svaki građanin u RS-u zadužen je u prosjeku blizu 4400 KM, a u FBiH 2400 KM. Međutim, u javnosti vlada percepcija kako se krediti kod međunarodnih institucija uzimaju isključivo za plaće zaposlenih u administraciji i druge oblike javne potrošnje. No, to i nije baš u potpunosti točno. Vidljivo je to iz podataka vezanih uz strukturu namjene vanjskog zaduženja. Od ukupnog takozvanoga novog duga, koji iznosi 6,9 milijardi KM, 3,6 milijardi maraka, odnosno 52,14 posto, namijenjeno je za različite infrastrukturne projekte. Među njih se ubraja i najznačajniji graditeljski pothvat u BiH, a to je izgradnja autoceste na koridoru Vc, ali i izgradnja i obnova ostalih cestovnih pravaca, željezničkih pruga, vodovodne i elektromreže te drugi projekti obnove BiH nakon rata. Međutim, to ne znači da se BiH nije zaduživala kako bi se isplaćivale plaće administraciji. Zapravo, ukupan iznos zaduženja namijenjenoga javnom sektoru je visok i iznosi 2,39 milijardi KM.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
