U mnogim se gradovima na štetu gradskih zelenih površina grade drugi objekti, a ova oblast je u integraciji županijskih resornih ministarstava. Svi smo svjedoci, na neki način i akteri stihijskog korištenja prostora, vrlo često i na štetu gradskih zelenih površina. Najčešće je to posljedica nedostatka planskih dokumenata, posebno zoning planova, regulacijskih planova i urbanističkih
projekata te nedovoljnog inspekcijskog nadzora nad izvođenjem zahvata u prostoru, pojasnio nam je ministar prostornog uređenja FBiH Josip Martić. Dodao je kako bi trebalo više računa voditi o zelenim površinama, površinama za rekreaciju i za potrebe stanovništva, a posebice djece. Stanovnici, odnosno korisnici prostora narušavaju zelene površine, bespravno, kako bi ih pretvorili u parkiralište jer i takvih površina nedostaje u gradskim jezgrama. Postoje normativi, standardi i pravila strukture koji predviđaju određen broj kvadrata zelenila po stanovniku, kao i i broj parkirališnih mjesta po stanovniku, ali se to uopće ne poštuje. S druge strane urbanizacija može tražiti nova pravila i uređene odnose, kazao je ministar Martić. Gradnja na zelenim površinama je jedino moguća ako se javna površina pretvori u građevinsko zemljište.
