Pandemija koronavirusa donijela je brojne probleme, osim za zdravlje stanovništva, različite razine vlasti brinu se i o gospodarstvu, pomoći u prevladavanju krize. Kakva je situacija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, s kojim problemima se susreću i koja su rješenja pripremili u intervjuu za Večernji list BiH objasnio je predsjednik Vlade dr. sc. Nevenko Herceg.
Prateći broj novozaraženih i hospitaliziranih, mogli bismo reći kako se epidemiološka slika u HNŽ-u pogoršava. Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju? Postoji li potreba za dodatnim, strožim mjerama?
Kada je u pitanju COVID-19, stanje u našoj županiji je složeno, ali još uvijek pod nadzorom. Broj oboljelih, hospitaliziranih, nažalost i broj preminulih, je u porastu. Napori koje čine naši zdravstveni djelatnici su iznimni. Zahvaljujući njihovoj predanosti i požrtvovnosti, mogu kazati kako se zdravstveni sustav u HNŽ-u još uvijek uspješno nosi s izazovima. Zbog ukupnog stanja, a u nastojanju da ovu veliku zdravstvenu krizu prebrodimo, na testu je odgovornost svakoga pojedinca, djelatnika i dužnosnika. Stoga, ostanimo odgovorni i poštujmo mjere koje su na snazi jer o svakom od nas ovisi hoće li biti potrebno donositi i neke radikalnije mjere kojima svjedočimo i u našem okruženju.
HNŽ je dobio tzv. koronazakon. Koji su njegovi konkretni učinci?
Nakon provedbe javnoga poziva, sukladno “koronazakonu”, a u cilju pomoći gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta, dodijeljeno je gotovo dvije tisuće potpora gospodarskim subjektima u županiji. Izravno smo potpomogli više od 80 posto subjekata koji su se prijavili i time smo dali potporu očuvanju radnih mjesta u gospodarstvu i očuvanju krajnje potrošnje. Nažalost, postoji i određeni broj poslovnih subjekata koji nisu ispunili uvjete po javnom pozivu, u većini slučajeva jer im, sukladno zapovijedima stožera civilne zaštite, nije bilo zabranjeno obavljanje osnovne djelatnosti ili su pak otpuštali zaposlenike. Sve odluke Vlade donesene su jednoglasno, na prijedlog našeg osmočlanog Interresornog povjerenstva koje je, uistinu na visini zadatka, odradilo ovaj zahtjevan posao.
Napravili ste iskorak osiguranjem COVID-kreditne linije kod Razvojne banke, što je također izazvalo pozitivnu reakciju?
To je jako bitno! U suradnji s Razvojnom bankom FBiH osigurali smo kreditnu liniju za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima za ublažavanje posljedica izazvanih ovom pandemijom. Raspisali smo javni poziv za pojedinačne kredite u iznosu do pola milijuna KM, uz rok otplate do 36 mjeseci te poček do 12 mjeseci. Fiksnu kamatu od 2% godišnje plaćat će Vlada HNŽ-a, dok se Razvojna banka odriče naknade za obradu kredita. Podnesene prijave već su obrađene i sačinjen je preliminarni popis potencijalnih korisnika kreditnih sredstava koji je dostavljen Razvojnoj banci Federacije.
Nedavno ste na sastanku kod federalnog predsjednika Vlade Fadila Novalića naglasili kako su mogućnosti županija u velikoj mjeri iscrpljene i kako očekujete potporu viših razina vlasti?
Točno. U odgovoru na prethodno pitanje spomenuo sam što smo učinili i koliko je to financijski zahtjevno. Očekujem, stoga, da napravimo analizu stanja u cijeloj FBiH i ponovno ću zatražiti od viših razina vlasti da značajnije pomognu, prije svega, očuvati zdravstveni sustav kako bi mogao nastaviti spašavati ljudske živote, a zatim očuvati gospodarstvo, time i radna mjesta. Očekujem i konkretnu pomoć za proračun HNŽ-a do konca ove godine, poglavito kada je u pitanju dvanaest domova zdravlja i tri bolnice u našoj županiji te važne zajedničke kulturne, obrazovne, znanstvene, sportske, medijske i druge ustanove i udruge kojima dosad nismo mogli dovoljno pomoći.
Više ste puta isticali kako vam takva potpora i ne bi bila potrebna kada bi se donio pravedan Zakon o raspodjeli javnih prihoda?
U više navrata govorio sam o nepravednom pa i diskriminirajućem Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i o tome kako raspodjela prihoda na temelju tog Zakona nije pravična, kako je produkt centralističke politike i favorizira Sarajevo nauštrb drugih područja. Ponovio sam to i na nedavnom sastanku kod Novalića, a ponovit ću i sada da je nužno čim prije izmijeniti taj Zakon i eliminirati nepravednu raspodjelu te zaustaviti daljnje financijske gubitke na štetu županijskih proračuna, a poglavito u ovoj krizi. Krajnje je vrijeme da se okonča politika raspodjele u kojoj stanovnici nekih dijelova FBiH vrijede dvostruko pa i više nego stanovnici drugih krajeva. HNŽ zbog tog Zakona trpi godišnju štetu od vrtoglavih 26 milijuna KM, a Zakon je na snazi od 2006.. Lako je izračunati koliko je milijuna HNŽ u ovih 15 godina izgubio na temelju tog diskriminirajućeg Zakona. Da nam je taj novac, koji nam pripada, dodijeljen, mogli smo daleko više pomoći svim segmentima društva, povećati plaće, davanja, poticaje, podići životni standard i kupovnu moć građana.
Budući da smo na samom kraju godine, vrijeme je kada treba usvojiti ključne financijske dokumente za okončanje ove godine i rad u sljedećoj. U kojoj je etapi donošenje tih dokumenata?
Vlada poduzima velike napore kako bi, unatoč teškoj gospodarskoj i financijskoj situaciji, do kraja tekuće godine usvojila najbitnije županijske financijske dokumente, kao što je to činila posljednjih pet godina, odnosno svake godine svog mandata. Suočeni s pandemijskom krizom i padom javnih prihoda, poduzimamo sve potrebne korake kako bi se osiguralo redovito financiranje svih obveza. Usvajanjem tih dokumenata priveli bismo kraju ovu tešku godinu obilježenu pandemijom te osigurali sredstva za financiranje redovitih potreba, kao i za zajedničke institucije u zdravstvu, kulturi, sportu, medijima, sigurnosti i obrazovanju te pomoć realnom sektoru, odnosno gospodarstvu. Uzimajući u obzir složenost našega sustava, donošenje tih dokumenata zahtjevan je proces koji dodatno usložnjava zdravstvena i gospodarska situacija koja se odražava na sva područja društva, a osobito na gospodarski i javni sektor. No, unatoč činjenici da je nacrt proračuna, koji je predložio ministar financija, manji za oko 17 milijuna KM, činimo sve što je u našoj moći kako bismo poduprli sve segmente života u HNŽ-u, očuvali javni i pomogli realni sektor.
Koliko te projekcije mogu biti realne u odnosu na sveukupnu krizu?
Istina je da prvi put imamo mišljenje s rezervom Federalnog ministarstva financija i na ovakvu projekciju, što može značiti da ta projekcija proračunskog manjka može biti čak i veća. Svjestan sam koliki je izazov premostiti tu “proračunsku rupu”, odnosno ni jednog trenutka ne gubim iz vida činjenicu koliki je to teret i obveza za ovu Vladu i kolika je to odgovornost pred korisnicima proračuna, s obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo.
U svjetlu vaše tvrdnje kako su javni prihodi umanjeni, hoće li se to odraziti na plaće djelatnika koji su izravno ili neizravno vezani za proračun HNŽ-a?
Vaše pitanje je logično. S ovako umanjenim prihodima i svim drugim izazovima s kojima smo suočeni potrebno je jako puno napora, ali i razumijevanja svih sudionika vlasti da osiguramo pretpostavke kako se dostignuta razina prava i primanja proračunskih korisnika, i svih drugih koji su na bilo koji način naslonjeni na proračun, ne umanjuju. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da tako ostane i u vremenu pred nama. Smatramo da poticanjem gospodarstva, što posebno činimo provedbom “koronazakona” i povećanjem drugih poticaja, stvaramo novu vrijednost čiji se učinci izravno održavaju na proračun i javne financije.
Tema koja u najvećoj mjeri ovih dana zaokuplja javnost jest najavljeni štrajk dijela zdravstvenih djelatnika?
Ova Vlada ima vrlo korektan odnos sa svim socijalnim partnerima. Zahvaljujući takvom odnosu, 2018. potpisani su svi granski kolektivni ugovori koji su omogućili povećanje plaća svim proračunskim korisnicima za ukupno 15 posto tijekom tri godine. U zdravstvu ta povećanja za liječnike i stomatologe idu od 20 do 34 posto, čime smo vratili dostojanstvo toj iznimno bitnoj i odgovornoj struci. S obzirom na to da su u tijeku pregovori sa Sindikatom policije, potom Sindikatom državnih službenika, a razmatraju se i zahtjevi sindikata u prosvjeti, i svi teku u korektnom ozračju i pokazuju razumijevanje socijalnih partnera za stanje prouzročeno pandemijom, vjerujem kako će pregovarački tim, koji je imenovan za pregovore sa sindikatima zdravstvenih djelatnika, na čelu s resornim ministrom Opsenicom, onako kako su bili uspješni 2018. u pregovaranju sa Sindikatom liječnika i stomatologa, naći način da relaksira trenutačnu situaciju i iznađe kompromisno rješenje koje će dovesti do zaključenja kolektivnog ugovora.
S obzirom na sve što ste u prethodnim odgovorima kazali, kakva je uopće sudbina bilo kakvih razvojnih projekata u HNŽ-u?
S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo, u najvećoj smo mjeri posvećeni borbi za zaustavljanje širenja koronavirusa. Konkretnim potezima pokazali smo kako se brinemo o našem gospodarstvu, ali istodobno promišljamo i vrijeme koje dolazi. Osnažili smo rad na donošenju nove strategije razvitka u kojoj su utvrđeni strateški ciljevi HNŽ-a do 2027.: dinamičan gospodarski razvitak, uz održivo korištenje resursa te podizanje kvalitete i suvremenog razvitka društvenog sektora i upravljanje resursima i uslugama ekosustava, sukladno postojećim kapacitetima okoliša, predstavljaju temelj čije ostvarenje jamči prosperitetniju i građanima za život ugodniju sredinu. Također, naglašavam naše strateške fokuse koji su bitno drukčiji od ranije strategije, a to su: digitalizacija, gospodarski razvitak poticanjem malog i srednjeg poduzetništva, izvoz, razvitak poljoprivrede i turizma, razvitak suvremene, odgovorne i prosperitetne društvene zajednice te očuvan okoliš, razvijeno kružno gospodarstvo i mobilnost.
Upoznali ste javnost i s presjekom višemilijunskih ulaganja u energetsku učinkovitost?
Unatoč svim izazovima, odlučni smo nastaviti prioritetne projekte. Među značajnim aktivnostima svakako je projekt energetske učinkovitosti u koji ulažemo značajna financijska, proračunska, donatorska i kreditna sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu školskih, zdravstvenih i drugih javnih objekata. Izvješće o provedbi projekta energetske učinkovitosti, kao i obnovi, izgradnji i rekonstruiranju javnih objekata u HNŽ-u (2015. – 2020.) predočili smo našim građanima preko medija, a dostupno je i na stranici Vlade, dok ćemo ovih dana u javnost pustiti i prigodnu prateću publikaciju koja čini kvalitetan presjek najznačajnijih projekata koje je ova Vlada ostvarila na tom planu. To ulaganje nije naša obveza, nego teret koji smo preuzeli s leđa naših općina i gradova, a dosad smo energetski obnovili više od 40 objekata u svim našim jedinicama lokalne samouprave. Naš je konačan cilj obnova svih javnih objekata u županiji.
S obzirom na pandemiju, kakvo je stanje u području turizma i poljoprivrede u HNŽ-u?
Nažalost, turizam i ugostiteljstvo kao jedna od najsnažnijih gospodarskih grana, po kojima je naša županija prepoznatljiva, trpi možda najveće posljedice krize. To smo prepoznali kroz naš “koronazakon” čijom smo primjenom pomogli tu oblast. Svjesni smo kako to nije ni izbliza dovoljno, stoga sam bezbroj puta dosad kazao kako se u ovu pomoć moraju uključiti i druge razine vlasti. Očekujem kako će veći dio od ovih 30 milijuna KM, koje FBiH sada raspoređuje preko entitetskog Ministarstva turizma, doći u ove naše turistički razvijene županije. Kada je u pitanju poljoprivreda, svjesni smo kako je potražnja i za njihovim proizvodima dosta umanjena i kako naši poljoprivredni proizvođači imaju ozbiljnih poteškoća u plasmanu, odnosno skladištenju proizvoda. Stoga smo poticaje, unatoč krizi, u ovoj godini udvostručili u odnosu na plan, a dio je namijenjen upravo proširenju kapaciteta vezanih za skladištenje. Prije nekoliko dana poljoprivrednim proizvođačima, koji su se prijavili i zadovoljili kriterije, isplatili smo 1,2 milijuna KM poticaja koji se odnose na biljnu proizvodnju i kapitalna ulaganja. Ostatak, odnosno ukupno dva milijuna, isplatit ćemo do kraja godine.
Iako niste izravno uključeni u izborni proces u Mostaru, javnost bi od vas kao prvog čovjeka izvršne vlasti u HNŽ-u, ali i dugogodišnjeg istaknutog člana HDZ-a BiH i nositelja niza odgovornih dužnosti, sigurno cijenila mišljenje o tome što očekujete od skorašnjih izbora?
Jasno je da nisam izravno uključen u izborni proces kada govorimo o aktualnim općinskim izborima, napose ovim predstojećim u Mostaru. No, itekako svjestan što ovi izbori znače za sve građane Mostara, ali osobito za posebno osjetljivo pitanje nacionalne opstojnosti i budućnosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, kao Hrvat i član HDZ-a BiH, želim i u ovoj prigodi poslati vrlo jasnu poruku: Izađimo masovno 20. prosinca na ove važne izbore i dajmo glas za HDZ BiH i njegove kandidate, predvođene dr. Marijom Kordićem. Taj izbor jamči kvalitetu života i sigurnost!•
