Iz dana u dan slušamo loše vijesti o padu nataliteta, smanjenju broja djece upisane u osnovne i srednje škole te drastičnom padu broja studenata u BiH. Nasreću, postoje i svijetli primjeri koji bude nadu da nije sve baš tako crno. Među njima su svakako Klinika za ginekologiju u SKB-u Mostar i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru koji bilježe rast broja rođene djece i veći broj upisanih studenata. O ovim i drugim temama razgovarali smo s prof. dr. sc. Vajdanom Tomić, dugogodišnjom predstojnicom Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB-a Mostar, dekanicom Fakulteta zdravstvenih studija u Mostaru i predsjednicom Udruge za perinatalnu medicinu u BiH.

Večernji list: Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, na čijem ste čelu, nudi dosta dobrih i, rekla bih, inovativnih smjerova, poslova koji imaju budućnost. Kako vi na to gledate i malo nam približite ovaj fakultet?

- Fakultet zdravstvenih studija (FZS) jedna je od najmlađih ustrojbenih jedinica Sveučilišta u Mostaru. Zbog izražene potrebe za višom razinom obrazovanja 2008. godine Visoka zdravstvena škola s tri studijska smjera (sestrinstvo, fizioterapija, radiološka tehnologija) prerasta u Fakultet zdravstvenih studija na kojemu se danas izvodi pet preddiplomskih i pet diplomskih (magistarskih) studija te od 2017. godine i poslijediplomski doktorski studij Zdravstvene znanosti. Prvi preddiplomski studij primaljstva u Bosni i Hercegovini pokrenut je u akademskoj 2014./2015. godini na našem fakultetu, potom je u prošloj akademskoj 2022./2023. pokrenut i diplomski studij kako bi prvostupnice primaljstva imale mogućnost daljnjeg školovanja kao što otprije imaju prvostupnici sestrinstva, fizioterapije, radiološke tehnologije i sanitarnog inženjerstva. Sve informacije o studijskim smjerovima mogu se pronaći na web-stranici našeg fakulteta. Obrazovanje spomenutih zdravstvenih djelatnika na visokoškolskoj razini u skladu je s EU smjernicama i standardima. Prema smjernici Vijeća Europe iz 2005. godine, obrazovanje medicinskih sestara i primalja ne smije biti na razini nižoj od trogodišnjeg studija s obzirom na veliki napredak zdravstvenih znanosti, a sve u cilju podizanja kvalitete zdravstvene zaštite pojedinca i zajednice. Dinamika umnožavanja znanja kao rezultat brojnih istraživanja, tehnološki napredak, informacijske tehnologije i umjetna inteligencija usložnjavaju, ali i poboljšavaju kvalitetu zdravstvene njege te u konačnici i rezultate rada medicinske struke općenito. Podsjetimo se da su odlukom EU vijeća u ožujku ove godine otvoreni pristupni pregovori EU-a s BiH. U tom kontekstu obvezni smo slijediti smjernice EU-a kao zakonodavne akte i u visokom obrazovanju radi konačnog cilja - postizanja punopravnog članstva u EU. Fakultetski obrazovane medicinske sestre u zdravstvenim sustavima najrazvijenijih dijelova svijeta ključni su nositelji javnozdravstvenih aktivnosti prevencije bolesti i promocije zdravlja. U spomenutim sustavima fakultetski obrazovane primalje kontroliraju urednu trudnoću i samostalno završavaju uredan porođaj. To se pokazalo kao dobra praksa jer primalja trudnoću i porođaj gleda kao nešto prirodno, normalno, fiziološko, dok liječnici/ginekolozi traže patologiju kako u trudnoći tako i u porođaju. Rizik takvog pristupa je često prekomjerna medikalizacija i nepotrebne intervencije. Trenutačno je starenje stanovništva s posljedičnom sve većom prevalencijom kroničnih i malignih bolesti jedan od glavnih izazova zdravstvenih sustava na globalnoj razini. Stoga će potrebe za zdravstvenom njegom u budućnosti biti sve veće. Zgrada Fakulteta sa suvremenim prostorom i opremom, uz Medicinski fakultet i Sveučilišnu kliničku bolnicu, čini suvremeni biomedicinski centar i kampus Sveučilišta u Mostaru na Bijelom brijegu. U 2024. godini završena je izgradnja trećeg kata na kojemu se nalaze amfiteatar, suvremeno opremljeni laboratoriji (kemijski, biokemijski i mikrobiološki) i kabinet vještina za studente fizioterapije, što govori o rastu i razvoju Fakulteta. Tako su značajno poboljšani uvjeti za nastavu i znanstveno-istraživački rad kao temeljne odrednice naše djelatnosti i misije. Naš poslijediplomski doktorski studij iz zdravstvenih znanosti od posebnog je interesa za studente izvan granica BiH. Važno je također spomenuti fakultetski časopis Zdravstveni glasnik koji je nedavno indeksiran u najprestižnijoj svjetskoj bazi sestrinskih časopisa CINAHL.

Večernji list: Kada smo otvorili ovu temu, što budućim studentima Fakultet ima ponuditi? Hoćete li za maturante možda raditi Dane otvorenih vrata?

- U svibnju smo uspješno organizirali Dane otvorenih vrata za maturante i buduće studente. Zainteresirani su mogli dolaziti organizirano ili samostalno. Tijekom posjeta učenici su dobili uvid u naše studijske programe, uvjete upisa i studiranja te su imali priliku razgovarati sa sadašnjim studentima, nastavnim i administrativnim osobljem. Uz obilazak prostorija Fakulteta, doznali su više o studentskim aktivnostima te o pravima i obvezama koje ih očekuju tijekom studiranja. Planiramo aktivniju kampanju sljedeće godine da se još više približimo srednjim školama i srednjoškolcima. Dani otvorenih vrata održavat će se cijele godine, i to ne samo fizički nego i virtualno. Također planiramo razne radionice koje će studentima približiti studiranje na našem fakultetu. Osim toga, posvećeni smo modernizaciji našeg pristupa i prilagodbi novim generacijama putem društvenih mreža. Aktivno komuniciramo putem Facebooka, Instagrama i LinkedIna, gdje redovito objavljujemo informacije o našim programima, događanjima i uspjesima studenata. Kroz ove platforme omogućujemo potencijalnim studentima postavljati pitanja, dobiti brze odgovore i bolje se upoznati s Fakultetom i njegovom zajednicom. Cilj nam je omogućiti budućim studentima što više informacija i pomoći im da donesu odluke o svom obrazovanju i karijeri. Kroz kombinaciju tradicionalnih i digitalnih načina komuniciranja nastojimo doprijeti do što većeg broja mladih ljudi i predstaviti im sve prednosti studiranja na Fakultetu zdravstvenih studija.

Večernji list: Sve je više studenata iz Hrvatske koji dolaze studirati na Sveučilištu u Mostaru, koliko njih je na Fakultetu zdravstvenih studija i koliko je zanimanje inače i domaćih i stranih studenata za ovaj fakultet?

- Zanimanje za Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru raste iz godine u godinu. Posebno je značajan porast broja zainteresiranih stranih studenata za naše sveučilišne diplomske i doktorske studije. Strani studenti dolaze nam iz cijele regije, uključujući Hrvatsku i Crnu Goru, što potvrđuje kvalitetu obrazovanja koju pružamo. U tijeku je natječaj za doktorski studij za koji su se najvećim dijelom zainteresirali strani studenti. To govori o našem rastućem međunarodnom ugledu i priznanjima koja stječemo u regionalnoj akademskoj zajednici. Trenutačno značajan broj naših studenata dolazi iz Hrvatske. Ovo je rezultat naših kontinuiranih napora da pružimo vrhunsko obrazovanje usklađeno s EU smjernicama i standardima. Planiramo daljnje proširenje naših programa kako bismo zadovoljili rastuće potrebe i interese studenata. Poseban fokus bit će na razvoju novih interdisciplinarnih studija koji integriraju napredne tehnologije i inovacije u zdravstvenim znanostima. Nastavit ćemo raditi na poboljšanju studentskog iskustva kroz bolje mentorstvo, dodatne resurse za učenje i više mogućnosti za praktičnu nastavu. Naš cilj je osigurati da Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru ostane vodeći centar izvrsnosti u obrazovanju zdravstvenih radnika, privlačeći talentirane studente iz cijelog okružja i svijeta.

Večernji list: Na nedavno održanoj promociji studenata Fakulteta zdravstvenih studija poslali ste jasne i znakovite poruke? Koliko je studenata do sada završilo, a koliko očekujete da će biti u budućnosti jer je ipak trend smanjenja studenata izražen svugdje u BiH i regiji?

- Trenutačno se na Fakultetu zdravstvenih studija, kako sam na početku već spomenula, izvodi pet studijskih programa: sestrinstvo, fizioterapija, radiološka tehnologija, sanitarno inženjerstvo i primaljstvo. Do sada su preddiplomski studij na ovim smjerovima završila ukupno 3002 studenta, a diplomski studij 833 studenta. U okviru pokrenutih doktorskih studija na našem fakultetu doktorski rad do sada je obranilo ukupno sedam doktoranada. Iako je trend smanjenja broja studenata prisutan u BiH i regiji, naša upornost u pružanju kvalitetnog obrazovanja i poticajnog okružja privlači sve veći broj studenata. Na nedavno održanoj promociji studenata istaknula sam kako diploma nije samo potvrda kompetentnosti za određeno zanimanje u zdravstvenom sustavu već i početak stalnog profesionalnog razvoja. Kompetentnost treba pokazati i dokazati u praksi kroz stečena stručna znanja, vještine, ali i nastavnički, upravljački i znanstveno-istraživački rad. Samo onaj zdravstveni djelatnik koji svoje zvanje doživljava kao poziv može biti izvrstan. Tada sam također jasno poručila kako svi zdravstveni djelatnici koji odlaze s diplomom ovog fakulteta u svom budućem radu trebaju biti odgovorni prema svojim pacijentima, trebaju pratiti najnovija stručna i znanstvena postignuća kako bi mogli pružiti zdravstvenu skrb temeljenu na dokazima.

Večernji list: Jesu li vaši studenti konkurentni tržištima rada u Europi i dalje? Što je s priznavanjem diploma, odlaze li kadrovi?

- Naši studenti su konkurentni na tržištu rada kako u regiji tako i u Europi, što je rezultat kvalitetnih studijskih programa usklađenih s EU smjernicama. Međutim, suočavamo se s trendom da dio naših diplomiranih studenata odlazi izvan granica Bosne i Hercegovine, posebno u Hrvatsku, Austriju i Njemačku. Ovaj fenomen migracije kadrova nije samo lokalni problem već je dio globalne slike u kojoj ljudi traže bolje profesionalne prilike i uvjete za život, a to je izazov s kojim se ne suočavamo samo mi već i druge institucije u regiji. Unatoč tome, ostajemo posvećeni osiguranju visokokvalitetnog obrazovanja koje naše studente priprema za uspješnu karijeru u zdravstvenom sektoru te radimo na jačanju privlačnosti našeg fakulteta za domaće i strane studente.

Večernji list: Kakva je suradnja s drugim sveučilištima i fakultetima ovakvih smjerova? Vi ste na nekima od njih i aktivno uključeni kao predavačica?

- Aktivno surađujemo s drugim visokoškolskim ustanovama iz područja biomedicine i zdravstva u BiH i u inozemstvu, od kojih vrijedi istaknuti Medicinski fakultet i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet i Odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Ljubljani i Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu. Kroz programe poput Erasmusa i druge EU programe potičemo mobilnost studenata, nastavnog i administrativnog osoblja te time promoviramo internacionalizaciju na našem fakultetu. Dodatno, aktivno podržavamo organizaciju međunarodnih znanstvenih konferencija, simpozija i panela koji doprinose razmjeni novih ideja i najboljih praksi u području zdravstvenih znanosti. Naši nastavnici putem Erasmus programa sudjeluju u izvođenju nastave na više spomenutih fakulteta, što dodatno povećava našu vidljivost i priznanje u globalnoj akademskoj zajednici.

Večernji list: Dekanica i liječnica u svakodnevnim izazovima…osim toga ste i predsjednica udruge, predavačica… Kako gledate na sve ove obveze i i koliko su po vašem mišljenju mladi danas spremni školovati se usavršavati i napredovati u više smjerova?

- Predstojnica sam, rekla bih, vrlo zahtjevne Klinike za ginekologiju i porodništvo punih 18 godina tijekom kojih se mnogo toga promijenilo nabolje, a pokazatelj su naši rezultati i zadovoljstvo naših pacijentica. To nas čini prepoznatljivima kako unutar BiH tako i izvan granica naše države. Na ovom fakultetu sam bila u dva mandata prodekanica za nastavu, što je predstavljalo dobar uvod za dužnost dekana koju sam u konačnici i prihvatila, vjerujući da s izvrsnim timom djelatnika Fakulteta i vanjskim suradnicima biranim prema nastavnoj i znanstvenoj izvrsnosti mogu poboljšati kvalitetu nastavnog procesa i vidljivost institucije. Moja treća dužnost koja se, kao i dvije prethodne, dijelom preklapa jer su to sve aktivnosti s biomedicinskim prefiksom, jest predsjednica Udruge za perinatalnu medicinu u BiH od 2020. godine, kada je i osnovana. Moje obveze su zahtjevne, ali i izazovne. Kada ih shvaćate kao poziv, lakše i uspješnije ih izvršavate. Ima izvrsnih mladih kolega s velikim stručnim i znanstvenim potencijalom koje treba prepoznati, motivirati i podržati. Ulaganje u mlade stručnjake od presudne je važnosti za napredak i inovacije u zdravstvenim znanostima. Stoga se kroz program rada Fakulteta zdravstvenih studija omogućuje nastavnicima i suradnicima sudjelovanje u znanstvenim istraživanjima, potiče ih se na objavljivanje radova u prestižnim časopisima. Kao dekanica nastojim biti pristupačna i otvorena prema svima jer vjerujem da osobni kontakt i mentorstvo igraju ključnu ulogu u vođenju budućih generacija zdravstvenih radnika. Ohrabrujemo naše studente da postavljaju pitanja, traže savjete i aktivno sudjeluju u svim aspektima fakultetskog života, jer kroz takvu interakciju razvijamo zajednicu profesionalaca koji su spremni preuzeti odgovornost i napraviti razliku u svijetu. Na Fakultetu zdravstvenih studija naš je cilj potaknuti kod studenata strast za pomaganjem drugima i tako ih pripremiti da postanu vrsni profesionalci u svojoj struci.

Večernji list: Objavljujete znanstvene radove, prenosite na studente i specijalizante svoje znanje… za vas se kaže da ste pristupačni i otvoreni prema svima… Mislite li da je medicina poziv, a ne samo posao?

- Apsolutno vjerujem da su medicina pa samim time i svi poslovi medicinske i zdravstvene struke poziv, a ne samo posao. Ta razlika između posla i poziva leži u načinu na koji pristupamo našim profesionalnim obvezama te kako ih integriramo u naše živote. Zdravstvene znanosti su dinamično područje koje zahtijeva stalno usavršavanje i praćenje najnovijih istraživanja i tehnoloških napredaka. Oni koji svoju struku vide kao poziv predanije se posvećuju cjeloživotnom učenju kako bi osigurali najbolju moguću skrb za svoje pacijente. Na našem fakultetu redovito objavljujemo znanstvene radove, naši profesori aktivno sudjeluju u istraživanjima i projektima, kontinuirano se usavršavajući kako bi osigurali vrhunsku edukaciju i skrb.

Večernji list: Kako djeluje Udruga za perinatalnu medicinu BiH na čijem ste čelu na razini BiH? Kakva je suradnja s kolegama? Planirate li neke događaje za ovu godinu?

- Udruga za perinatalnu medicinu u BiH (UPM u BiH), osnovana 2020. godine u Mostaru, okuplja članove iz cijele BiH u cilju promicanja stručne i znanstvene izvrsnosti u perinatalnoj medicini. Prva aktivnost uspješno je obavljena u rujnu 2022. godine kada je Udruga u suradnji sa SKB-om Mostar organizirala Kiruršku radionicu/Surgical Workshop. To je bio svojevrsni test organizacijskih aktivnosti za predstojeći 1. Kongres perinatalne medicine BiH s međunarodnim sudjelovanjem, koji je održan u lipnju 2023. godine u Mostaru. Bilo je više od 300 sudionika, a brojni predavači su dolazili iz sedam zemalja, od Finske do Izraela. U prošlom tjednu je održan prvi znanstveni simpozij Udruge "Preporuke temeljene na dokazima" u hotelu Termag na Jahorini. Kroz predavanja i panel-rasprave obrađene su klinički aktualne tematske cjeline, prezentirana najnovija saznanja i preporuke temeljene na dokazima za ultrazvučni nadzor u trudnoći, prijevremeni porođaj i visokorizične trudnoće. Od posebnog interesa za sudionike simpozija bila je panel-rasprava u kojoj je predstavljen Vodič za intrapartalnu skrb u FBiH. Za jesen je planiran tečaj fetalne ehokardiografije, a sljedeći simpozij 2025. godine u svibnju u Sarajevu. Kongres bi se svake treće godine trebao održavati u Mostaru, što znači da ćemo ujesen 2026. godine biti domaćini i 2. Kongresa perinatalne medicine BiH.

Večernji list: Predstojnica ste Klinike za ginekologiju u SKB Mostar, kakva nam je demografska slika? Koliko se djece rađa, ima li nekih specifičnosti kada je ovaj dio BiH u pitanju u odnosu na druge krajeve, regiju, EU?

- U Klinici za ginekologiju SKB-a Mostar posljednjih 20 godina bilježimo porast broja porođaja - u 2022. godini imali smo rekordnih 1855 porođaja, dok je 2023. godina bila gotovo jednako uspješna s 1853 porođaja. S obzirom na broj rođenih u prvoj polovini 2024. godine, očekujemo da bismo do kraja ove godine mogli oboriti novi rekord. Ovaj trend rasta je posebno zapažen u usporedbi s drugim rodilištima u regiji koji bilježe smanjenje broja porođaja. Također bih dodala da SKB Mostar u odnosu na druge kliničke centre u okružju ima najniži postotak carskih rezova, što je pokazatelj kvalitetnog i predanog rada i fokusiranosti na prirodan tijek porođaja, uz istodobno osiguranje dobrog ishoda majki i djece. Spomenuti podaci potvrđuju kontinuirani angažman naše Klinike u pružanju visokokvalitetne zdravstvene skrbi, što nas čini ključnim akterom u unaprjeđenju zdravstvene zaštite žena i njihove djece u našoj regiji. •

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?