Uz oštećenje pluća i krvožilnog sustava te drugih zdravstvenih tegoba, listi postcovid komplikacija, čini se, pridružio se i dijabetes. Riječ je o kroničnoj bolesti.
- Postoji svega tek nekoliko radova na tu temu i o problemu se jako malo zna, sve su to nagađanja. Sudeći prema njima, riječ je o nekom novom tipu dijabetesa koji nije klasični tip 1 ni tip 2, no za to je rano donositi bilo kakve zaključke - objašnjava za 24sata.hr doc.dr.sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma.
Ako gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina, hormona koji stanicama omogućuje preuzimanje glukoze iz krvi i njezinu preradu u energiju, javlja se povišena razina glukoze u krvi. To može oštetiti brojne organe, no dijabetes se danas može kontrolirati zahvaljujući lijekovima.
Od početka epidemije liječnici su prijavili da primjećuju povećani priljev pacijenata s COVID-om koji su kasnije razvili dijabetes. U tijeku je analiza osam studija iz Kine, Indije i Australije koje uključuju 3700 pacijenata i navode da se kod njih 14,4 posto naknadno razvio dijabetes, ali čini se da nije riječ o klasičnoj bolesti. Pokušavaju ustanoviti je li riječ o novom obliku.
- Dosta ljudi koji su preboljeli COVID primali su kortikosteroidnu terapiju, a poznata je poveznica između dijabetesa i kortikosteroida. Vjerujem da će dodatna istraživanja pokazati o čemu je riječ - istaknuo je doc. Rahelić.
S tim se promišljanjem slaže i liječnica dr.sc. Ana Marija Liberati Pršo te vjeruje da će broj oboljelih u budućnosti biti i veći.
- Bolesnici koje su vremenski dugo i uz primjenu velikih doza liječili kortikosteroidima zbog COVID-a, mogu razviti steroidni dijabetes koji se za sada pokazao reverzibilnim, odnosno prolaznim. Usto, velik broj hospitalnih infekcija koje su često nužni pratitelj teških oblika COVID-a, pogoršava regulaciju dijabetesa te dovodi do metaboličkog disbalansa, malnutricije i bržeg razvoja kroničnih komplikacija - objasnila je dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, liječnica interne medicine na Odjelu za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u KB Sveti Duh.
Dodala je kako brojni čimbenici utječu na opravdani strah od sve većeg priljeva novodijagnosticiranih s dijabetesom.
- Moje mišljenje je da će, s obzirom na prolongirane hospitalizacije, smanjenu fizičku aktivnost, dugotrajnu primjenu antibiotske terapije koja značajno narušava crijevnu mikrobiotu, na vitaminsko-mineralne deficite, na značajnu primjenu kortikosteroida, a sve u kombinaciji sa određenom dozom stalnog straha, stresa i tjeskobe, sljedećih mjeseci i godina doći do povećanja brojki u dijabetičkom svijetu. Očekujem više novootkrivenih bolesnika, onih sa lošijom regulacijom, kao i onih sa kroničnim komplikacijama - kazala je dr. Ana Marija Liberati Pršo.
U KB Dubrava kažu da za sada nisu primijetili nikakva odstupanja.
- Dijabetes je rizični čimbenik za razvoj COVID-a, a postoje ljudi koji imaju latentni dijabetes i kad dođu u akutnu stresnu situaciju ili se razbole, taj dijabetes postane manifestan, posebno kod starijih ili pretilih te oboljelih od raka. Ako se akutna upalna bolest smiri, te vrijednosti šećera se normaliziraju, ali ipak neki ljudi ostanu i dalje registrirani kao dijabetičari i kontroliraju se, kod njih je trajno stanje. No to nije specifično za COVID nego za sve teške infekcije. Mi nismo primijetili novodijagnosticirane nakon preboljelog COVID-a - pojasnio je infektolog prof. dr. sc. Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera u KB Dubrava.
- Prema dosadašnjem, za sada relativno skromnom iskustvu, mogu reći da kod bolesnika s postojećom šećernom bolešću nakon preboljelog COVID-a dolazi do pogoršanja glukoregulacije. Točnije, uz istu terapiju kao prije COVID-a, bolesnici se javljaju sa lošijim rezultatima, odnosno teže ostvaruju kontrolu glikemije te vrlo često trebaju više doze oralnih antidijabetika i inzulina. Još nemam dovoljno podataka da bih govorila o postCOVID dijabetesu, ali kako se prvi val epidemije poklopio sa prvim, a drugi val sa drugim potresom u Zagrebu, primijetili smo da nam se zbog toga i nakon velikog stresa javilo više novodijagnosticiranih bolesnika te onih sa lošijom regulacijom postojećeg dijabetesa. Vjerojatno postoje indicije da bi COVID mogao imati utjecaj na kardiometaboličke i imunološke te autoimune poremećaje i bolesti među kojima je i dijabetes, no za sada je to teško i tek se treba razlučiti od pospotresnog stresa - rekla je dr. Liberati Pršo.
Doc. Rahelić ističe kako za Hrvatsku još nema podataka o novooboljelima. CroDiab Registar objavio je da je 2019. u Hrvatskoj bilo 315.298 oboljelih od dijabetesa, a smatra se da tek oko 60 posto bolesnika ima dijagnozu te da je stvarni broj oboljelih oko 500.000 ljudi. No ima li među njima onih kojima se bolest pojavila tek nakon što su preboljeli COVID, još se ne zna.
- Mi u Hrvatskoj imamo inače puno pacijenata sa dijabetesom, a tek nakon otvaranja svih dijabetoloških centara ćemo imati konkretniju sliku. Za sad još nemamo podataka da bi u Hrvatskoj bilo takvih slučajeva - kazao je doc. Rahelić.
Razlikuju se dijabetes tip 1 i tip 2. Kod dijabetesa tipa 1 gušterača uopće ne proizvodi inzulin i riječ je o autoimunoj bolesti koja se najčešće javlja u djetinjstvu te oboljeli tijekom života moraju ubrizgavati inzulin. Kod dijabetesa tipa 2 gušterača najčešće još proizvodi inzulin, ali u nedovoljnim količinama. To stanje često prati i inzulinska rezistencija kod koje stanice ne apsorbiraju dovoljno šećera iz krvi što vodi do porasta vrijednosti. Stručnjaci još pokušavaju ustanoviti kako funkcionira dijabetes koji se razvio kao postcovid komplikacija.
