Osim što je, uz Stolac i Jajce, jedna od tek tri gradske jezgre u Bosni i Hercegovini koje su proglašene nacionalnim spomenikom, Kreševo je jedan od onih gradova u kojima se pisala povijest zdravstva na ovim prostorima.
Prvi liječnici
Na putu iz Kreševa prema Tarčinu nalazi se svetište jednostavnog naziva - "Pod špiljom". Utemeljeno je u drugoj polovini 18. stoljeća, u vrijeme kad je Kreševom, a i širom okolicom, harala kuga. U špilji je fra Franjo Gracić (1740. - 1799.), koji se u tom razdoblju vratio sa školovanja na veterini iz Italije, napravio bolnicu na otvorenom i preuzeo na sebe odgovornost liječiti oboljele. Franjo Gracić je u Italiji i Ugarskoj slušao predavanja i iz medicine, ali se ne zna je li i diplomirao. Nakon što se vratio u Bosnu, postao je jedan od najpoznatijih liječnika onoga doba, a u Padovi je 1795. godine tiskao i medicinsko djelo u kojem piše o liječenju groznice, kuge, ugriza zmije, reumatizma, glavobolje, bolesti želuca, astme...
I ne samo da je liječio narod od kuge nego je i držao predavanja o održavanju higijene i još nekim preventivnim radnjama u svrhu sprječavanja zaraze. Zanimljivo je da je tada uz njega kao dječak pomagao i Mato Nikolić (1784. - 1844.) koji će kasnije postati liječnik u BiH i prvi koji je primjenjivao akupunkturu na Balkanu.
Kreševljak fra Mato Nikolić (1784. - 1844.) teologiju je studirao u Italiji, a studij medicine i kirurgije, na koji su ga uputila sva tri tadašnja samostana (Fojnica, Sutjeska i Kreševo), završio je u Feldsbergu (Austrija). Nakon što je diplomirao, fra Mati Nikoliću iz Kreševa je papa Pio VII. posebnim dokumentom 1807. godine dao dopuštenje da smije obavljati liječničku praksu, osim većih kirurških zahvata. Fra Mato Nikolić također je otvorio oko 1813. u Franjevačkom samostanu u Kreševu i prvu pravu ljekarnu. U 19. stoljeću Kreševo je bilo medicinsko središte Bosne i Hercegovine, a fra Mato Nikolić prvi diplomirani bosanskohercegovački liječnik.
U liječničkom djelovanju imao je uspjeha te ga je, šest godina kasnije, franjevačko starješinstvo proglasilo liječnikom cijele Redodržave. U istu svrhu uspostavljena je i financijska potpora, pri čemu su svi samostani bili obvezni plaćati po 500 groša godišnje za njegov rad.
Zavjetno mjesto
Stjepan Zelenika, pisac iz Kreševa, priča kako je nakon kuge, koja je odnijela mnoge živote u selima, ostala navika da se podovi u kućama ribaju dva puta tjedno.
- Žene u Vrancima imale su uvijek ruke s crvenim nadlanicama jer su prale posuđe u vreloj vodi koliko su mogle podnijeti. Pa i običaj ribanja kamenja u vranačkoj rijeci je u svrhu preventivnog djelovanja koje je fra Mato Nikolić naredio radi higijene, a kako se ne bi ponovno pojavila kuga ili neka druga zarazna bolest. Zna se da je njegovim dekretom vezanim uz Podrinje smanjena zaraza jer je naredio da se voda iz Drine ne koristi za pranje ako se prije ne prokuha - kaže Zelenika.
A svetište "Pod špiljom" ostalo je kao zavjetno mjesto do dana današnjeg kao spomen na trud i muku Kreševljaka te njihovih franjevaca.
