Povodom obilježavanja 20. obljetnice obnove Staroga mosta, koji je srušen u posljednjem ratu u Mostaru, u Bruxellesu su sudionici toga pohvata te njegova upisa na listu UNESCO-e baštine ocijenili su kako je time ponovno vraćena nada i poslana poruka optimizma za ovaj grad i državu BiH, piše Večernji list BiH.
Sama najava događaja izazvala je nacionalističke optužbe dijela lokalnih bošnjačkih političara kako Hrvati time svojataju ovaj dio baštine. Obnova mostova ’Mjesta UNESCO-va svjetskog nasljeđa u BiH i RH: Povijesno značenje i strateška važnost’ naziv je konferencije o povijesnom značenju i strateškoj važnosti baštine pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uoči 20. obljetnice otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru.
Zastupnica Željana Zovko je istaknula kako je iznimno sretna što je sudjelovala u projektu upisa Staroga mosta u UNESCO dok je bila veleposlanica Bosne i Hercegovine u Parizu. Ona se prisjetila kako je inspirativno citiranje djela Ive Andrića ‘Na Drini Ćuprija‘ pomoglo da pojedini sudionici promijene svoje mišljenje i most postane dio svjetske baštine.
“Stari most je simbol pomirenja, a ne simbol razdvajanja. Zbog toga je obnovljen te mu je priznata univerzalna vrijednost”, rekla je Zovko. Pri tome je ocijenila kako su Mostar i BiH od strateške važnosti i danas.
“BiH je strateško mjesto za sigurnost i stabilnost europskih granica”, dodala je.
Radoslav Buzančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu pri ministarstvu kulture RH ocijenila je kako Mostar predstavlja ‘fantastičan fenomen’ i rubnu liniju na granicama Europe kojom su upravljale Kosače.
Buzančić je naveo kako je u srednjem vijeku ususret Otomanskim osvajanjima Mostar bio uz Kotor, Herceg Novi, Ilok i Dubrovnik bio dio linije za obranu Europe toga vremena. Posvjedočio je kako je bio težak zadatak obnoviti Stari most. Dodao je kako se kroz restauraciju i proučavanjem ostataka na mjestu Hajrudinova mosta otkriveno kako su na tome mjestu nalazio most i u ranijem vremenu. Tako je bio drveni most, a zatim i viseći most.
Prije okupacije toga dijela Hercegovine pod Otomansko carstvo branitelji su srušili jedan od povijesnih mostova, naveo je Buzančić.
Brigadni general Giuseppe Morabita koji je u vrijeme ceremonije otvaranja Staroga mosta bio šef osiguranja mirovnih snaga SFOR-a rekao je kako je Stari most važan simbol za Mostar i cijeli svijet.
“Most je bio simbol ujedinjenja grada i države. Most je obnovljen radi svih ljudi Mostara”, rekao je brigadni general.
Prisjetio se kako su čak pripadnici 50 nacija sudjelovali u ceremoniji otvaranja. Ronioci su bili iz Španjolske, posebne talijanske jedinice zadužene za opću sigurnost, francuski helikopter je kružio nad nebom Mostara, a iznad njijh pak američki borbeni zrakoplov. Protueksplozivni tim bio je iz Njemačke, a tim iz Australije je nadzirao nebo. Prisjetio se kako su pripadnici osiguranja bili nervozni zbog napada od 9. rujna, bombaškog napada u Madridu.
Tijekom večeri je predstavljena i izložba o malo poznatom djelovanju bosanskohercegovačke i hrvatske diplomatkinje pokojne Lidije Topić Bouwen naziva ‘fra Didak Buntić i hercegovački franjevački mučenici’. Njezin suprug Patrik Bouwen rekao je kako Lidija svima nedostaje, a njezin sin Filip da je Lidija ostala živjeti u djelima koji su izloženi u Europskome parlamentu u Briselu.
Izaslanica u državnom Parlamentu Marina Pendeš, koja ja u Bruxellesu bila predstavnica čelnika HNS-a BiH Dragana Čovića rekla je kako je rad Lidije Topić bio i ostao prepoznat kao uzor brojnima. Europska zastupnica Zovko na otvaranju izložbe je pozvala EU da otvori pregovore s BiH navodeći kako je na tome cilju radila i pokojna Lidija Topić.
Izložba je prikazala opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini i najvažnije povijesne epizode Hrvata kroz stoljeća, s naglaskom na djelo o Didaku Buntiću, hercegovačkom franjevcu i prosvjetitelju koji je za vrijeme Prvog svjetskog rata u Slavoniji i Srijemu osigurao prihvat i smještaj za oko 17.000 hercegovačke djece, te djelo koje prikazuje 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca u Širokom Brijegu u jugoslavenskom komunističkom režimu.
Okupljenima na predstavljanju umjetničkih djela Lidije Topić predstavljena su vina nekoliko hercegovačkih vinara.
