Kakav je to šok bio! Taman kad je krenulo pa je nakon šest tmurnih recesijskih godina 2015. stopa realnog BDP napokon počela rasti, prosječno nešto manje od tri posto godišnje, koronavirus je lani zaustavio pozitivan niz. Globalna pandemija nešto je što se ne uvrštava u godišnje planove tvrtki i obrta. Stigla je iznenada. Istražili smo koji su se sektori i poduzeća uspjeli othrvati tom šoku, tko je i u pandemijskoj godini dobro poslovao i možemo li iz tog iznenadnog dubokog udara izvući neke pouke.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu nam da su u 2020. rast bruto dodane vrijednosti u odnosu na 2019. zabilježili građevinarstvo za 4,1 posto, informacije i komunikacije za 3,9, poljoprivreda te šumarstvo i ribarstvo za 3,7 posto te djelatnosti javnog sektora za 1,2 posto. Slične trendove pokazuju i podaci o zaposlenosti, pa je tako u građevinarstvu broj zaposlenih u pandemijskoj godini narastao za 6,8 posto, informacije i komunikacije za pet, a poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo za 4,5 posto.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori kao primjere uspješnog poslovanja tvrtki koje su brzo reagirale i ponudile nove proizvode i usluge u koronakrizi navode, primjerice, tvrtku Mobilisis koja je razvila sustav za implementaciju principa Industrije 4.0 u postojeće tvrtke, tvrtku ExaByte koja je krenula u istraživanje i razvoj sustava umjetne inteligencije za brzo mjerenje tjelesne temperature uz pomoć termovizijske kamere, tvrtku Nopus koja uskoro kreće u proizvodnju robota za njemačkog partnera i nada se da će osigurati posao za oko 150 radnika, Vuplast koji je pokrenuo proizvodnju vreća za pranje kontaminirane odjeće, Promming koji proizvodi higijenske stanice, Tehnix koji proizvodi korona-kabine i Čateks s tekstilnim medicinskim programom kao što je, na primjer, antivirusni kombinezon.
Šestan-Busch razvio je novu zaštitnu masku za biološku zaštitu od virusa i ostalih bioloških prijetnji, Metalis je osmislio uređaj za istovremenu dezinfekciju ruku i mjerenje temperature, kao i kontrolu broja osoba u prostorima. Tvrtka Rasco je u 2020. godini uspješno završila EU projekt povećanja kapaciteta i tehnološke optimizacije za održivu globalnu konkurentnost ukupne vrijednosti 46,4 milijuna kuna.
Ta tvrtka iz Kalinovca danas je jedan od pet najvećih svjetskih proizvođača opreme za ljetno i zimsko održavanje prometnica, prošlu je godinu završila s osam posto većim prihodima. Iverpan koji se bavi prodajom materijala i proizvoda za izradu namještaja po mjeri i uređenje doma povećao je promet za osam posto. Kad je zbog lockdowna zatvorena maloprodaja, nastavili su poslovati online.
Osim prihoda, porasle su i prosječne neto plaće, oko pet posto, a zaposlili su i 14 novih radnika, piše Večernji list.
ICT sektor je također dobro prošao. Photomath je udeseterostručio prihode, Microblink ih povećao 30 posto, o “jednorogu” Infobipu puno se pisalo, kao i o Nanobitu i nekim drugim manjim, ali također uspješnim poduzećima.
– ICT je specifična branša koja i inače, zbog vremenskih zona i razlika na drugim kontinentima i klijentima s kojima tamo radimo, dosta radi od kuće. Sukladno tome, nama je rad od kuće nešto posve uobičajeno. No jako puno branši, iz kojih su i naši klijenti, nema praksu rada od kuće, niti im vrsta njihova posla to omogućava. Upravo smo zadnjih godinu dana, od pojave koronavirusa, pomagali svima njima kako bi se prilagodili novim uvjetima i načinima rada.
Definitivno je u proteklu godinu dana napravljena poprilična digitalizacija u Hrvatskoj, no bilo bi nam draže da se to dogodilo u normalnim uvjetima. Tek je COVID-19 pandemija, gotovo preko noći, dovela do izuzetno velike potražnje za tehnologijama u procesu digitalizacije i digitalne transformacije. Ova situacija je pokazala koliko još ima prostora za razvoj i inovacije u ovom segmentu – komentira za 'Večernjak' Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus i dodaje da su se tvrtke koje su na vrijeme uvidjele potrebu digitalizacije, puno brže i lakše prilagodile novonastaloj situaciji.
Povećan najam megajahti
Posljedice krize jače su osjetile samo IT tvrtke koje su se specijalizirale za podršku teže pogođenim industrijama, poput turizma i ugostiteljstva. Neke su profitirale u krizi zbog povezanosti s telekomunikacijskom industrijom i internetskom prodajom.
S radnih stolova s računalima idemo na blagovaoničke s hranom. Prošle godine Hrvatska je ostvarila rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jer je rast izvoza bio veći od rasta uvoza. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, procjenjuje se da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje povećana za sedam posto u odnosu na 2019., i iznosi 19,24 milijardi kuna.
Bruto dodana vrijednost poljoprivredne proizvodnje procjenjuje se na 9,46 milijardi kuna, a u odnosu na 2019. godinu povećana je za 12,3 posto.
Vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda lani je smanjen za čak 31,5 posto, odnosno za 388 milijuna, ne kuna, nego eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 64 na 74 posto. Porastao je izvoz žitarica, riba, proizvoda od žitarica, brašna, mlijeka, slastičarskih proizvoda, povrća i živih životinja.
Cromaris je prodao devet posto više ribe, a prihodi od prodaje osam posto su veći od onih u 2019. U ukupnoj vrijednosti proizvodnje poljoprivredne djelatnosti najveći udio pripada biljnoj proizvodnji koja čini udjel od 58,5 posto, a u odnosu na 2019. porasla je za 8,7 posto. Najveći doprinos vrijednosti biljne proizvodnje dali su krmno bilje, kukuruz, uljarice, povrće, vino, pšenica, bilje i cvijeće. Stočarstvo je zabilježilo povećanje proizvodnje za 4,3 posto.
– Sektor hrane ojačao je svoju poziciju na domaćem tržištu koju je počeo gubiti ulaskom u Europsku uniju, kad se nije znao prilagoditi novim okolnostima jer je iz EU dolazila jeftinija hrana zbog veće produktivnosti farmera. No, sad se domaći OPG-ovi okreću prema proizvodima s visokom dodanom vrijednošću i pronalaze kupce. Računamo da u Hrvatskom postoji 20 posto kupaca koji su spremni platiti višu cijenu za kvalitetne proizvode – ističe za Vecernji.ba ekonomski analitičar dr. sc. Damir Novotny.
Kriza koju je izazvala pandemija donijela je, napominje, negativne šokove za neke sektore u Hrvatskoj, prije svega turistički sektor u cjelini. U HGK napominju da postoji nekoliko turističkih oblika koji su funkcionirali, prije svega luksuzni turizam, vile za najam u ruralnim sredinama, kampovi, hoteli u kategoriji 5* te nautički turizam. U najmu super i megajahti Hrvatska je lani zabilježila čak i porast potražnje.
– Poduzeća povezana s turizmom doživjela su snažan šok, pad je bio velik i tu će se sigurno dogoditi promjene u smislu orijentacije na pojedine segmente tržišta. Primjerice, Dubrovnik se u proteklih nekoliko godina intenzivno bio okrenuo prema prekomorskim tržištima koja su donosila i veće prihode jer podnose i više cijene, kao što su SAD, Koreja, Kina i Velika Britanija. No, sad je jasno da se moraju okrenuti prema drugim tržištima, prije svega domaćem, i da cijene moraju spustiti. Dubrovnik je kao turistička destinacija bio izrazito skup u europskim i svjetskim razmjerima. Pozitivan šok lockdown je donio brojnim domaćim proizvođačima hrane. Oni su vidjeli da postoji domaće tržište kojem se trebaju okrenuti, shvatili su da se moraju digitalizirati i dopremati hranu do kućnog praga. Brojni mali proizvođači hrane to danas i čine.
Ne samo hrane, tu su i drugi proizvodi. Internetska prodaja je u Hrvatskoj prošle godine imala rast od 30 posto, najviše u Europskoj uniji, doduše, niska je osnovica, pa i zbog toga. Sektor proizvodnje hrane je profitirao. Zatvaranje restorana povećalo je potražnju za hranom u maloprodajnim objektima i OPG-ovima. Logističari su također profitirali zbog većih narudžbi, mikrologistika pogotovo, ona od vrata do vrata, osobito u gradovima. U Zagrebu tri ili četiri velika mikrologističara vrlo uspješno šire poslovanje i zapošljavaju mlade ljude.
Nisu to iznimno kvalitetni poslovi, ali su radna mjesta na kojima se može zaraditi novac – kaže dr. sc. Novotny.
Glovo se ovih dana pohvalio da je u dvije godine na hrvatskom tržištu dostavio više od devet milijuna proizvoda. Radi u jedanaest hrvatskih gradova i najavljuje daljnje širenje. Kažu da su među najčešće naručivanim namirnicama – banane. Dostavili su ih više od 20 tona. Slijede mlijeko, voda, krumpir i jaja, tu je i kvasac, a od gotove hrane najviše se, očekivano, naručivao fast food, od burgera do pizza.
Porastao izvoz parketa
Konzum je najveći negativan utjecaj na poslovanje zbog pandemije osjetio u vrijeme turističke sezone, što je kompenzirao online prodajom i u vrlo kratkom roku učetverostručio kapacitete, a kapacitet online poslovanja podigao za čak 12 i pol puta. Prihodi od prodaje Grupe Podravka porasli su za 2,1 posto. Ostvarena je neto dobit u iznosu od 248,9 milijuna kuna, što je rast od 12,3 posto. U ožujku ove godine predstavljen je u toj koprivničkoj kompaniji paket mjera za povećanje primanja za oko 3250 radnika. Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj zabilježila je pad na godišnjoj razini od 3,4 posto.
Analitičar Novotny kaže da je u prerađivačkoj industriji koja je orijentirana na nabavne lance zapadnoeuropske industrije došlo do pada, no te tvrtke će se brzo oporaviti.
– Vidimo da se njemačka automobilska industrija oporavlja, i svi oni koji su radili s njom imat će veće narudžbe ove godine. Industrijski sektor doživio je šok, mnogi će taj šok teško preživjeti. Neki će se vrlo brzo oporaviti. Za razliku od 2009. godine, ovaj put je Vlada reagirala relativno brzo kako bi ublažila taj šok. Nadamo se da će ove godine uslijediti oporavak u industrijskom sektoru.
Neki dijelovi morat će se transformirati, osobito drvnoprerađivački, za koji Hrvatska ima dobre prirodne pretpostavke. Ima dovoljno lakodostupne sirovine za proizvodnju namještaja, ali nažalost taj se sektor još uvijek sporo prilagođava novim trendovima na tržištu. Imamo nekoliko svijetlih primjera. Postoji pet-šest poduzeća koja su odlučila proizvoditi namještaj, poput tvrtke Prostoria – iznosi jedan primjer.
Ta je tvornica namještaja prošle godine otvorili salon u Beogradu, gdje je predstavila sofe, garniture na razvlačenje, naslonjače, stolice, stolove i outdoor kolekcije. Sektor koji se temelji na održivom gospodarenju šumama godišnje izveze proizvoda u vrijednosti 1,05 milijardi eura, što je sedam posto ukupne hrvatske robne razmjene s inozemstvom.
Razvija se i PPS Galeković, koji proizvodi masivne podove i parkete. Glavno strano tržište im je Francuska, no veliki rast nakon prvog lockdowna zabilježili su u Sjevernoj Americi. Direktor Filip Galeković je za Poslovni dnevnik rekao da im je izvoz porastao za 40 posto te da u ovoj godini planiraju veće investicije u proširenje pogona i pokretanje novih proizvoda.
Prema podacima HGK, u prvih osam mjeseci prošle godine zabilježen je porast vrijednosti izvoza gotovog parketa od gotovo 40 posto, s 26,9 milijuna eura na 37,7. U travnju i svibnju imali su pad na francuskom, talijanskom i engleskom tržištu, no nadoknadili su ga povećanjem prodaje na njemačkom tržištu. Kriza je, kaže ekonomist Novotny, donijela neke nove perspektive industrijskom sektoru, pogotovo kad su prekinuti nabavni lanci s Dalekog istoka i Kine.
– Najbolji primjer su maske i oprema za bolnice koje kod nas gotovo nitko nije proizvodio, a sad se pojavljuje nekoliko proizvođača koji su brzo reagirali – ističe.
Korak s “novim normalnim” brzo je uhvatio i Tehnix iz Donjeg Kraljevca koji je prošlog ponedjeljka isporučio dva komunalna vozila poduzeću Komunalac iz Koprivnice.
– To su bila 100. i 101. vozilo proizvedeno u Tehnixu i isporučena hrvatskim komunalnim poduzećima. Do sada su se takva vozila uvozila po znatno višim cijenama – kaže direktor Đuro Horvat.
Velika potražnja u građevini
Proizvedena su u Donjem Kraljevcu na Mercedesovim podvozjima. Na tom programu Tehnix je zaposlio pedesetak djelatnika. A što je s građevinarstvom?
– Građevinarstvo ima inerciju potražnje od investitora koji su prije ugovorili poslove i imali financiranje iz EU fondova. Građevinarstvo nije palo. Imali smo i ove velike katastrofe, dva velika potresa u Zagrebu i Banovini. Vidimo veliku potražnju za uslugama malih građevinskih firmi. Velike infrastrukturne tvrtke se ne mogu oporaviti jer velike infrastrukturne poslove dobivaju strane kompanije, od mostogradnje do modernizacije željeznice. Znamo da su u proteklih 20 godina velike javne investicije proizvele megafirme koje su smanjenjem takvih investicija izgubile tlo pod nogama.
Velike građevinske tvrtke koje su se orijentirale samo na cestogradnju ili su nestale s tržišta ili su se morale restrukturirati.
No, za izgradnju kuća, uključujući i mobilne te obrtničke radove, mjesta za širenje među domaćim tvrtkama ima. Male tvrtke rastu. Stanogradnja je tu također dosta pomogla jer je bila poticana od Vlade – kaže dr. sc. Novotny.
Oporavak će, smatra, ići dosta teško.
– Da je hrvatska ekonomija imala strukturu otporniju na šokove i da nema takve dominacije turizma i vezanosti uz turističke djelatnosti, tada bi oporavak bio brži. Sad se istovremeno s oporavkom mora dogoditi i restrukturiranje u mnogim sektorima. Cestovni i autobusni promet imat će velikih problema. Oporavak će biti sporiji od zemalja koje već imaju strukture koje su tržišno, međunarodno orijentirane, kao što su recimo Slovenija, Slovačka i Češka – zaključuje za Večernji list.
Pokrenula biznis usred krize
U HGK kažu da su u pandemiji u građevinskom sektoru najstabilnije bile tvrtke Kamgrad, Strabag, GIP Pionir i Radnik. Pandemija je donijele probleme i obrtnicima.
No, potražnje za električarima, soboslikarima, zidarima i drugim zanimanjima stalno ima, a na red se čeka mjesecima. Ima mnogo onih koje koronakriza nije natjerala da odustanu od planova. Lidija Međimurec iz međimurskog sela Novakovca odlučila je upravo prošle godine pokrenuti vlastiti posao. Otvorila je j.d.o.o. za uređenje vrtova, okućnica, parkova i drugih zelenih površina.
– Na ideju sam došla slušajući o zapuštenim dvorištima koje nema tko održavati jer su vlasnici negdje u inozemstvu ili su vlasnici stariji pa se više ne mogu time baviti. Na početku su mi se poznanici čudili, pa i smijali, jer, kao, to nije posao za ženu jer se radi sa strojevima.
Govorili su mi da, ako već idem u privatni biznis, otvorim obrt za manikuru i pedikuru, pečenje kolača i slično. Kud baš malčiranje šikara i košnja, pitali su. Do kapitala sam došla preko HZZ-ove mjere samozapošljavanja. Papirologije nije bila komplicirana i moram pohvaliti stručne osobe iz tog resora u HZZ-u u Čakovcu zbog profesionalnosti, ljubaznosti i brzine u rješavanju – kaže ta bivša novinarka dok uređuje zelenilo u selu Gardinovcu. Posla ima puno, nabavila je nove strojeve.
U svakom sektoru diljem Hrvatske može se pronaći puno pozitivnih priča. Bližimo se i sredini 2021. godine, a pandemija traje i dalje. Kakve su prognoze? Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić za industrijsku proizvodnju u prva dva mjeseca ove godine kaže da je, prema izvornim indeksima, zabilježena stagnacija na prošlogodišnjoj razini, dok je prema kalendarski prilagođenim indeksima došlo do rasta od 3,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
– S obzirom na to da izvorni indeksi pokazuju ostvarenu proizvodnju, odnosno ne uzimaju u obzir manji broj radnih dana, možemo zaključiti da je stvarna proizvodnja bila na prošlogodišnjoj razini uz nultu stopu rasta – kaže.
Kad se promatra struktura ukupne industrijske proizvodnje po djelatnostima, oko 40 posto te proizvodnje zabilježilo je rast. Najveći pozitivan utjecaj na ukupna kretanja industrije imale su proizvodnja električne energije s rastom od 9,9 posto i visokim udjelom u strukturi od gotovo 14 posto, proizvodnja farmaceutskih proizvoda s rastom od čak 21,9 posto te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda s rastom od 13,5 posto.
– S druge strane, najveći negativan utjecaj na kretanje industrijske proizvodnje imale su proizvodnja naftnih derivata s padom od 60,4 posto i kemijska industrija s padom od 16 posto te nastavak pada proizvodnje pića i odjeće iz prošle godine. Pad proizvodnje odjeće bio je prisutan na razini većine članica EU i snažno je povezan s utjecajem pandemije, a isto se u nešto manjoj mjeri može reći i za proizvodnju pića koje je u Hrvatskoj znatno povezana i s turističkim ostvarenjima. Promatrano po samim stopama pada, proizvodnja odjeće je s padom od 33 posto, uz naftnu industriju i proizvodnju duhanskih proizvoda, bila među djelatnostima koje su u prva dva mjeseca ove godine zabilježile najveći pad proizvodnje – kaže Savić.
Raste prerađivačka industrija
Europska komisija je za europodručje u veljači objavila prognozu prema kojoj će gospodarstvo europodručja 2021. i 2022. rasti prosječno za 3,8 posto. No, puno toga ovisi o tempu cijepljenja i otvaranja.
– U veljači je ukupna industrijska proizvodnja već treći mjesec zaredom zabilježila rast i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.
Pritom posebno ohrabruje rast prerađivačke industrije u prva dva mjeseca 2021. u odnosu na isto, pretpandemijsko, razdoblje 2020. U veljači je zabilježen i porast realnog prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini prvi put od ožujka 2020. Obujam građevinskih radova također je viši u odnosu na prva dva mjeseca 2020., dok godišnji rast ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola od devet posto u istom razdoblju sugerira nastavak pozitivnog trenda u ovom sektoru i tijekom ove godine.
Ipak, za potpun oporavak gospodarstva bit će potreban i oporavak u sektorima prijevoza, pružanja smještaja i ugostiteljstva te ostalih uslužnih djelatnosti – zaključuje glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca dr. sc. Iva Tomić.
