Dok u jednima doba uoči i za vrijeme blagdana izaziva osjećaj radosti, druge hvata depresija. O tome kako prepoznati blagdansku depresiju, kako se s njom nositi i kada zatražiti pomoć, razgovarali smo s predsjednicom saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renatom Sabljar-Dračevac, specijalisticom psihijatrije.
Kako se manifestira predblagdanska depresija?
Prosinačko umjetno svjetlucanje i nametanje slavljeničkog raspoloženja i užurbanost mogu kod ranjivijih ljudi izazvati osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine iznutra, gubitak zadovoljstva ili interesa za aktivnosti. Bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost bilo da su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, nedostatak svjetla, oblake i zimu.
Blagdanska depresija je pojava koju u svom životu doživi većina ljudi, a okarakterizirana je sniženim raspoloženjem i tjeskobom u prvom planu. Najčešće se pojavljuje kao reakcija na nerazriješenu traumu iz prošlosti u kombinaciji s osjećajem pritiska okoline kako se radi o periodu u kojem bi sve trebalo biti idilično, što dodatno pogoršava simptome. Simptomi blagdanske depresije nisu naročito zabrinjavajući i povlače se s prolaskom blagdana, međutim, za svaku osobu koja kroz njih prolazi izrazito su neugodno iskustvo.
Koje su uobičajene stresne situacije koje joj pridonose?
Vrijeme blagdana je vrijeme upućenosti članova obitelji jedni na druge. Forsira se nerealna idealistička slika složne obitelji i mnogi idealiziraju blagdansko razdoblje. Ljudi koji su usamljeni imaju sliku kako su svi drugi na okupu sa svojim obiteljima i kako su svi sretni i zadovoljni. Ekonomski stresori, ponajprije nedostatak novca, također pospješuju nastanak blagdanske depresije. Stvarnost ne uspijeva oponašati reklame.
Koliko ljudi pati od blagdanske depresije u Hrvatskoj i svijetu?
Otprilike 280 milijuna ljudi u svijetu ima depresiju. Procjenjuje se da 3,8 posto stanovništva ima depresiju, uključujući pet posto odraslih (4% među muškarcima i 6% među ženama) i 5,7 posto osoba starijih od 60 godina. Primjetno je i pogoršanje stanja mentalno zdravlja nakon pandemija COVID-19, a posebice u skupini mladih. Osobe u dobi od 18 do 25 godina izloženi su većem riziku od velike depresivne epizode, a stope depresije rastu s početkom adolescencije i rane odrasle dobi.
Gledano sa strane rodnih razlika, žene imaju dvostruko veću vjerojatnost da će tijekom života razviti depresiju. Čak 7,2 posto populacije EU pati od kronične depresije, a u Hrvatskoj od nje boluje 168.656 osoba, odnosno 4,13 posto populacije. Nema posebnih istraživanja i brojčanih pokazatelja predblagdanske depresije.
Kako se blagdanska depresija razlikuje od općenite depresije i što je specifično za ovaj period godine?
Blagdanska depresija je vrsta afektivnog poremećaja koji se javlja u vrijeme blagdana i može zahvatiti bilo koga. Ona dijeli sličnosti s dijagnozama depresivne epizode, sezonskog afektivnog poremećaja i reakcije na obljetnicu. Blagdanska depresija je pojava koju u svom životu doživi većina ljudi i okarakterizirana je sniženim raspoloženjem i tjeskobom u prvom planu. Nema još svoje mjesto u službenoj klasifikaciji.
Može li se predblagdanska depresija zamijeniti sa sezonskim afektivnim poremećajem (SAD)?
Sezonski afektivni poremećaj je poremećaj raspoloženja. Obilježava ga pojava depresivnih simptoma u hladnijemu dijelu godine, najčešće početkom listopada i javlja se u različitim postocima u različitim dijelovima Zemlje, a u hladnijim, sjevernijim, krajevima ovaj poremećaj je znatno učestaliji.
Uzrok SAD-a je spoj genetike i vanjskih čimbenika. Biološka teorija zasniva se na hipotezi da osobe s ovim poremećajem imaju oštećen prijelaz serotonina u N-acetilserotonin (normelatonin). Odnosno, smatra se da osobe koje pate od ovog stanja imaju poremećen melatonergički sustav u mozgu, odnosno melatonin, čija je proizvodnja prirodno manja u prisutnosti svjetla, proizvodi se u prevelikoj mjeri pa manjak svjetlosti za hladnijega dijela godine neizravno uzrokuje simptome. Naravno da se predblagdanska depresija može zamijeniti sa SAD-om, ali mislim da bi kod iskusnih stručnjaka psihijatara to trebalo biti smanjeno na minimum.
Osim predblagdanske depresije, često se koristi i pojam postblagdanske depresije. Koje su njezine karakteristike?
Iako se više pažnje posvećuje depresiji uoči i tijekom blagdana, nezadovoljstvo nakon njih je itekako prisutno kod mnogih. Svi pričaju o blagdanskoj depresiji, novogodišnjem bluesu i depresiji tijekom blagdana. No razdražljivost, ravnodušnost, promjene u raspoloženju i slični simptomi mogu nas zadesiti i nakon što se sva blagdanska euforija konačno stiša. Postblagdanski sindrom, stres ili depresija pojava je koja ima iste karakteristike kao anksioznost ili poremećaj raspoloženja: nesanica, manjak energije, razdražljivost, poteškoće u koncentraciji i tjeskoba.
Ali za razliku od kliničke, postblagdanska depresija traje kraće. Iako je u pitanju relativno nov pojam, stručnjaci smatraju da ovu vrstu depresije uzrokuje povlačenje hormona stresa, nakon nekog velikog događaja (važan rok predaje nekog zadatka, važan događaj ili pak blagdani). A ovo povlačenje hormona stresa ima golem utjecaj na naše biološko i psihološko blagostanje.
Sam pojam depresije još je tabu tema u našem društvu. Kako pomoći da se to promijeni?
Predrasude, neznanje, strah ili sram važni su uzroci ponašanja koja dovode do toga da se depresija nerijetko smatra tabu temom. Osvještavanje i podizanje svijesti javnosti sigurno je korak bliže rješavanju ovih problema, u čemu mediji imaju svakako veliku ulogu. Kod pojedinca je već i sam prvi razgovor i osvještavanje problema jako korisno. Izrazito je važno prepoznati psihički poremećaj i što prije ga početi liječiti.
Stoga je najvažnije shvatiti da postoji problem i potražiti pomoć jer patnje će biti manje što se ranije obratimo za pomoć, a rezultati liječenja uspješniji. Važno je iznijeti svoje poteškoće obiteljskom liječniku, koji je kompetentan da procijeni treba li specijalistička psihološka ili psihijatrijska pomoć i koja se institucija bavi određenim problemom.
Kako prepoznati znakove da je vrijeme potražiti pomoć stručnjaka?
Na pravu depresiju treba posumnjati kada se osoba konstantno osjeća žalosno svakog dana u razdoblju od dva tjedna ili duže i kada je više ništa ne može razveseliti. Depresivni bolesnici su slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni. Depresija se također manifestira ravnodušnošću, bezidejnošću, apatijom, gubitkom životne radosti, ali i u nekim slučajevima pojačanom napetošću, nemirom i razdražljivošću. Ona može ometati osnovne tjelesne funkcije te se manifestirati poremećajem sna, smanjenjem ili pojačanjem apetita, tromošću, nemirom, slabošću, iscrpljenošću, gubitkom koncentracije i zaboravljivošću.
Depresivno raspoloženje onemogućava u obavljanju normalnih i svakodnevnih životnih aktivnosti. Ne trebamo očekivati da će ovakvo raspoloženje, posebno ako je riječ o “pravoj” depresiji, proći samo od sebe. Tada treba potražiti pomoć i pomoći si koliko god možemo, ali ne treba se prekoravati ako to nekad nismo u stanju.
Iako je blagdanska depresija ozbiljan izazov i nije nešto što bismo nazvali pozitivni, postoji li mogućnost da se ipak pronađu neki koristi aspekti i lekcije u suočavanju s ovim izazovima?
Kao i u svemu u životu, svako loše je za nešto dobro ili sve loše nosi i nešto dobro. Sve što nam se događa u životu je vrijedna lekcija koja nas može i treba ojačati i potaknuti u stvaranju bolje budućnosti. Sve što se događa u životu je prolazno i svatko u životu ima teških razdoblja, ali bez teškoća i problema nikada ne bismo odrasli i učili…
Koje su strategije koje poslodavci mogu primijeniti kako bi pomogli zaposlenicima da prevladaju blagdansku depresiju?
Rad može poboljšati tjelesno i mentalno dobrostanje osobe; pomaže u izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja, omogućava ljudima da se druže i osiguraju financije. Dokazano je da osobama s depresijom suportivna i dobra klima na poslu pomaže u liječenju.
Isto tako, moguć je snažan utjecaj nepovoljnih socijalnih, ekonomskih i čimbenika fizičke okoline, prije svega radne okoline, na mentalno zdravlje pojedinca u svakoj životnoj fazi, pa i ovoj fazi blagdana. Poslodavci bi ovo bi trebali imati na umu, prije svega i svojim doprinosom u smanjivanju količine stresa na poslu, razumijevanjem za zaposlenike i pružanjem dodatne podrške u ovo predblagdansko i blagdansko doba. Ekonomska pomoć kroz adekvatnu božićnicu bila bi značajna pomoć poslodavca.
Kako izbjeći blagdansku depresiju?
U ovom osjetljivom razdoblju senzibilnije osobe i rizičnije osobe sklonije depresiji ne bi trebale postavljati pred sebe zahtjevne zadatke niti preuzimati dodatne odgovornosti. Nastojte pojednostaviti život i usredotočiti se na ono što je uistinu važno. Ne morate biti savršeni! Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje. Ne pokušavajte proživjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić jer biste se mogli razočarati.
Očekivanja i zahtjeve trebalo bi svesti na realnu mjeru. Također biste trebali više voditi računa o prehrani, kretanju, slobodnim aktivnostima i radnjama koje bi im mogle pomoći pri podizanju raspoloženja (npr. čitanje dobre knjige, odlazak u kino, opuštajuća druženja). Izdvojite vrijeme za prijatelje i hobije u kojima uživate. Tjelesna aktivnost izuzetno je korisna u “podizanju” raspoloženja. Trebalo bi se kretati barem 30 minuta, 3 do 4 puta u tjednu. Aktivnosti na otvorenom daju pozitivni učinak dnevne svjetlosti, svježeg zraka, ali i izlaska iz zatvorenog prostora koji je često destimulirajući i demotivirajući.
Vježbanje također povećava razinu endorfina koji pozitivno utječu na raspoloženje. Prehrana je također važna i trebala bi biti uravnotežena (s dovoljno minerala, vitamina, kvalitetnih bjelančevina i ugljikohidrata). Nedostatak vitamina B može uzrokovati depresivna stanja, a vitamin C može pomoći u otklanjanju psihičke iscrpljenosti. Vitamini su izuzetno su važni u “reguliranju” raspoloženja. Magnezij i cink najvažniji su minerali u “borbi” protiv depresije, kao i željezo jer nedovoljna količina željeza može uzrokovati malodušnost, loše raspoloženje, gubitak energije, pospanost. Što treba izbjegavati? Prije svega alkohol jer uzrokuje kratkotrajnu euforiju (neposredno nakon konzumacije), ali zapravo djeluje sedativno i “pomaže””u razvoju depresije.
