Povećan broj migranata na granicama BiH problem je na koji posljednjih dana upozoravaju sve nadležne službe. Uz to što je u prva tri mjeseca alarmantno povećan njihov broj u odnosu na 2017., iz Granične policije BiH ističu kako je razlika i u strukturi onih koji žele ući u Bosnu i Hercegovinu. Za razliku od 2017. godine, kada su među ilegalnim migrantima otkrivenim u pokušaju ili neposredno nakon prelaska državne granice u najvećem postotku bili punoljetni muškarci koji su se kretali u manjim skupinama bez obitelji, u posljednja dva mjeseca pripadnici Granične policije BiH sve češće otkrivaju žene i maloljetnike. Riječ je o obiteljima iz Sirije, u manjem broju slučajeva iz Iraka. - Ako govorimo o područjima na kojima se otkriva najveći postotak državljana visokog migracijskog rizika, Višegradu ili istočnoj Hercegovini, možemo reći kako je u prethodna dva mjeseca među otkrivenim migrantima bilo oko 40% žena ili maloljetnika, odnosno djece - ističe ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić. Dodaje kako pripadnici Granične policije BiH prema svim migrantima postupaju u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. - Ipak moram istaknuti kako trendovi povećanog broja obitelji na granici usložnjavaju rad policijskih službenika s obzirom na činjenicu da se posebno postupa prema ranjivim kategorijama (djeci ili trudnicama) - kaže Galić. Tako u smjenama moraju biti službenice radi postupanja prema ženama, a sve češće su i hitne medicinske intervencije. - U ponedjeljak ujutro naši su službenici na području Trebinja otkrili dvije muške osobe koje su bile gotovo bez svijesti, a u dosadašnjem razdoblju bilo je nekoliko intervencija zbog prijeloma ekstremiteta, srčanog udara, promrzlina ili epileptičnih napada. U jednom slučaju otkrili smo trudnicu pred porod. Sve navedeno povećava odgovornost službenika na granici koji posebno s naglim porastom broja žena i djece koji su u pokretu moraju voditi računa o sigurnosti ranjivih kategorija - naglasio je Galić. Podsjetio je i na činjenicu kako je riječ o osobama koje u BiH pokušavaju ući sporednim komunikacijama uz višesatno pješačenje i sve ostale rizike koje podrazumijeva kretanje brdovito-kamenitim i slabo prohodnim predjelima.
Ravnatelj Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kaže kako nadležne službe u BiH još uvijek imaju nadzor nad migrantima, međutim, ako samo dio od 15.000 osoba, koje su krenule iz Grčke prema EU, uđe u našu zemlju, to neće biti moguće kontrolirati te bi trebalo naći načina da ti migranti uopće ne uđu u BiH. Problem je i sa smještajnim kapacitetima, koje BiH nema. - Imamo mjesta za još možda 600 migranata i oni bi bili smješteni u centrima oko Mostara - kaže Ujić. Dodaje i kako su u Sarajevskoj županiji zabilježene zloupotrebe nekih nevladinih organizacija koje migrantima iznajmljuju kuće. - Stava smo kako međunarodne snage trebaju stati na granicu Grčke i Albanije ili barem Albanije i Crne Gore kako bi se spriječio daljnji prodor prema BiH, odnosno Europi - ističe Ujić. Naglašava kako 99 posto migranata koji uđu u BiH tu ne želi ostati, nego im je cilj Europska unija. Na pitanje smatra li da bi, ako migranti ne promijene rutu, rješenje bilo postavljanje žice na dio granice gdje su najveća žarišta, Ujić ističe kako služba kojoj je on na čelu nije nadležna za taj dio, ali da je mišljenja kako bi to bio težak posao zbog terena na kojem se nalazi žarište. •
