Da su pojedini vozači u BiH poslušali tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, a danas predsjednika RS-a Milorada Dodika, i smanjili vožnju automobila, potvrđuje podatak da je potrošnja nafte i naftnih prerađevina u BiH lani pala za 2,9% u odnosu na 2021. U odnosu na 2019., godinu prije korone, taj pad je još izraženiji, piše Capital. Iz analize Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za neizravno oporezivanje BiH vidi se da je najviše pala potrošnja benzina, i to za 5,6%, dizela za 2,5%, a ostalih prerađevina za 2,9%. - Nakon rasta potrošnje prerađevina u siječnju i veljači, s početkom ratnih događanja u Ukrajini i rastom cijena na svjetskom tržištu nafte, u ožujku je nastupio pad potrošnje koji traje sve vrijeme promatranog razdoblja s izuzetkom u svibnju, kada se ostvareni rast dijelom može pripisati učincima niske osnovice potrošnje dizelskog goriva u istom mjesecu prethodne godine. Najveće stope pada potrošnje naftnih prerađevina zabilježene su u trećem tromjesečju 2022. - navedeno je u analizi Odjela. Inače, potrošnja naftnih prerađevina ima veliki utjecaj na prihode od neizravnih poreza, zbog čega i ne čudi to što vlasti uporno odbijaju donijeti odluku o suspenziji trošarina koja bi građanima značila jeftinije gorivo i do 40 feninga po litri. - Neto prihodi od trošarina na naftne prerađevine i cestarine činili su 14,4% neto prihoda od neizravnih poreza u 2022. godini. Osim toga, veliki udio PDV-a ubire se na promet naftnih prerađevina. Nakon izmjena Zakona o trošarinama, od 2018. godine se, samo na pripadajući dio trošarina i cestarine, naplati između 180 i 200 milijuna KM PDV-a godišnje - piše u izvješću. Dodaje se da je s obzirom na veliki rast cijena u 2022. i ne tako značajan pad količina uvezenih prerađevina, nesumnjivo došlo do značajnog rasta prihoda od PDV-a na potrošnju prerađevina u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, prihodi od trošarina na naftu zabilježili su pad, ali su zahvaljujući rastu prihoda od trošarina na duhan i ovi prihodi na kraju godine imali rast. •