Umjesto da škole budu sigurna mjesta za učenje, druženje i rast, sve češće svjedočimo porastu vršnjačkog nasilja u BiH. Djeca koja bi trebala odrastati u okruženju podrške i prijateljstva sve su češće izložena maltretiranju, pritiscima i nasilju koje ostavlja duboke posljedice.
Svi u strahu
Roditelji s pravom strahuju za sigurnost svoje djece, dok se nastavnici i stručnjaci suočavaju s izazovom kako prepoznati problem i pružiti adekvatnu pomoć žrtvama.
Psiholozi pak upozoravaju da se problem ne može rješavati samo suočavanjem s posljedicama - potrebno je djelovati na uzroke. - Ako imate obitelj u kojoj muž, žena i dvoje djece i imaju zajedno 1800 ili 2000 maraka, a treba im 5000, onda u startu imate ogroman problem. Ako taj otac i majka ne mogu izvršavati normalno svoje očinske i majčinske dužnosti, bit će nervozni, napeti, često će se svađati. To će polomiti djecu - rekao je psiholog Marko Romić za BHRT, naglašavajući da vršnjačko nasilje najčešće dolazi iz disfunkcionalnih obitelji.
Situacija je postala još alarmantnija nakon nedavnog napada 21-godišnjaka na učenika u Zenici te učestalih dojava o bombama, zbog kojih je nastava prekinuta u brojnim školama diljem zemlje.
Kao odgovor na sve veće sigurnosne prijetnje, prve konkretne mjere poduzete su u Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji. - Ulazna vrata škole bit će zaključana tijekom nastave. Ulazak u školu za vrijeme nastave za roditelje, dostavljače, vanjske suradnike bit će moguć isključivo uz odobrenje odgovorne osobe - izjavila je Aida Kuštrić Leto, ravnateljica IV. osnovne škole Mostar. Ipak, ostaje pitanje je li zaključavanje škola dovoljno da bi se spriječilo nasilje?
- Svaka mjera svakako će doprinijeti razini povećanja sigurnosti, međutim, jedna mjera naravno da neće ako nije propisana na način i provedena kao dio neke šire strategije, ponajprije ministarstva, i operacionalizirana kroz čitav sustav obrazovanja. To bi podrazumijevalo, prije svega, procjene ugroženosti pa tek onda mjere zaštite - objašnjava za BHRT stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević.
Uz fizičko nasilje, ogroman problem postaju i online prijetnje, koje se šire na društvenim mrežama i unose strah među učenike i roditelje. Primjer je nedavni slučaj u Posušju. Zbog online prijetnji djeca nisu pohađala nastavu, a policija je pojačala nadzor u blizini škola. - Apelirali smo na roditelje da razgovaraju sa svojom djecom vezano uz korištenje društvenih mreža te će se, ako ubuduće bude takvih slučajeva, u skladu sa zakonima i zakonskim propisima poduzimati mjere za širenje dezinformacija i uznemiravanje javnosti na području ZH županije - poručila je glasnogovornica MUP-a ZHŽ-a Mila Ćavar.
Aktivna borba
U borbi protiv vršnjačkog nasilja aktivno sudjeluje i Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, koje provodi različite inicijative. Posebno se ističe "Okvirni plan prevencije i sprječavanja nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama u Federaciji BiH", koji je usvojila Vlada FBiH. Plan predviđa izradu županijskih akcijskih planova s devet ključnih mjera i 48 aktivnosti kako bi se osiguralo sigurnije i podržavajuće školsko okruženje. - Naša misija je da svako dijete u Federaciji BiH osjeti sigurnost, prihvaćenost i podršku u školskom okruženju. Vršnjačko nasilje je neprihvatljivo, a kroz Okvirni plan i slične inicijative činimo konkretne korake prema tome da naše škole postanu mjesta tolerancije, razumijevanja i prijateljstva - poručila je ministrica Jasna Duraković. Borba protiv vršnjačkog nasilja nije samo zadatak škole - ona zahtijeva zajednički angažman roditelja, nastavnika, stručnjaka i cijele zajednice. Sustavnim i dugoročnim rješenjima možemo osigurati da škole budu mjesta gdje se djeca osjećaju sigurno, poštovano i zaštićeno.
