Ako je suditi po vitalnoj statistici, Federaciju BiH, pa tako ni Hercegbosansku županiju, ne čeka svijetla budućnost. Iako je čini šest općina i prostorno je najveća u Federaciji, bijela kuga je njezino stalno stanje. Srednje škole nude više upisnih mjesta nego što je broj svršenih osnovaca, a u prvi razred osnovne škole upisuje se sve manje prvašića. Uza sve to, na ovim prostorima već dulje vrijeme prisutno je iseljavanje cijelih obitelji. Već 16 godina, koliko Zavod za javno zdravstvo u HBŽ-u prati vitalnu statistiku, broj umrlih u pravilu je gotovo dvostruko veći od novorođenih, a u prošloj godini stanje je najgore do sada.
- U cijeloj našoj županiji rođeno je 320 beba, a u isto vrijeme umrle su 873 osobe. Znači, taj minus nam je 553 osobe, odnosno na jedno rođeno dijete imali smo 2,73 umrle osobe - ističe ravnateljica Zavoda dr. Dijana Mamić. Od naše sugovornice doznali smo kako i analiza proteklog desetljeća govori u prilog tome da nam je “manjak stalno stanje”: - Razlika između broja rođenih i broja umrlih od 2007. zaključno s 2017. je 4541 u korist umrlih, što znači da je u našoj županiji nestao otprilike jedan manji grad, ili općina poput Glamoča.
Najveći broj novorođenčadi u prošloj godini, njih 124, bilo je u Livnu, Tomislavgrad je drugi sa 117, Drvar s 32, te Glamoč s 24 novorođenih, na pretposljednjem mjestu je Kupres s 15, te na posljednjem Bosansko Grahovo sa svega tri živorođene bebe. Kada usporedimo broj umrlih sa živorođenim, najgori odnos je u Bosanskom Grahovu gdje je na jedno rođeno dijete bilo 11,66 umrlih, dok je Glamoč imao najbolji odnos jer je na jedno rođeno dijete bilo ‘svega’ 1,8 umrlih. Među 873 umrlih, u HBŽ-u tijekom 2017. godine 157 ih je umrlo od malignih bolesti, ili 18%. Gledano po općinama, u HBŽ-u je najveći postotak smrtnosti od malignih oboljenja zabilježen na Kupresu (20,5%).
