Upravo kada su vinogorja zašutjela, brojni turisti Vinskom cestom u drugom dijelu jeseni u Hercegovini otkrivaju autentično podneblje s previše povijesti, prirodnih bogatstava, suncem obasjane krajolike te neodoljive male obiteljske vinarije koje su spojile turističku ponudu, ali i golemo gastronomsko bogatstvo, piše Večernji list BiH. Vjerojatno nikada do tada nisu mogli kušati ponos ove regije - žilavku i blatinu, uštipke, domaći sir iz mijeha... Negdje između istočnog i zapadnog dijela Hercegovine smjestilo se vinogorje i Vinarija Domano na plodnoj Dubravskoj visoravni, koja gotovo svakodnevno ugošćuje turiste. Upravo su se njihovim proizvodima, ponajprije vinima, divili Korejci, a Šveđani su pak po odlasku poželjeli ponijeti i koju bocu više. Iako veći broj butelja nisu mogli ponijeti sa sobom zbog zakonskih propisa Europske unije, domaćini su pronašli način te će im brzom dostavom na kućni prag isporučiti žilavku, blatinu, trnjak, rose... Tamo su jučer bili i brojni predstavnici turističkih agencija i tour operatora. Vinarija Domano ne može se po veličini mjeriti s nekim daleko većim proizvođačima, no njihova poslovna filozofija orijentirana je na kvalitetu, nove proizvode i postupno širenje proizvodnje. Jedna od ključnih figura u Domanu je enologinja Josipa Andrijanić koja, iako hercegovačkih korijena, na tečnom zagrebačkom naglasku objašnjava postupak proizvodnje vina.
Nakon rada u vinarijama u Kaliforniji, Australiji, na Novome Zelandu, u Austriji, u zemlji predaka zadužena je za cijeli vrlo složeni tehnološki proces proizvodnje. Iako je ova godina za manje vinogradare bila iznimno teška, u Domanu to nije bio slučaj zbog pravodobnog i stručnog tretiranja vinograda na peronosporu i druge bolesti koje su se drugdje odrazile na prinose. - Ne bih željela biti pretenciozna, ali nama je godina bila izvanredna. Odlična je kvaliteta grožđa, urod je za neke sorte čak i bolji od prošle godine. Tu je zdravo, fino grožđe. Jedini problem imali smo na vrancu, na toj sorti grožđa. Ali žilavka je bila fantastična, cabernet, merlot. Vjerujem, kada ova berba 2023. dođe na tržište, da će se to jasno osjetiti u kvaliteti - rekla je enologinja Andrijanić. Ona smatra kako su potencijali mnogo veći do trenutačnih, no da se uopće ne opterećuju i to vide kao proces koji će se ostvariti u budućnosti.
Oporavak nakon korone
- Ja se često iznenadim zašto netko tko ovuda prolazi iz Koreje navrati na degustaciju. Definitivno može puno bolje i vjerujem da je potencijal jako velik. I u svijetu je trend da se otkrivaju neki skriveni kutci, što Hercegovina definitivno jest. Imamo autohtonost, imamo lijepa vina, definitivno imamo što ponuditi - kaže ona. Prijeratna vinarija bila je u sastavu hercegovačkog Hepoka, a proizvodnju je u Domanovićima obnovila obitelj Zadro, koja je sa širokobriješkim gospodarstvenikom Miljenkom Crnjcem napravila iskorak desetak godina kasnije. Danas je to obiteljska vinarija koju vode supružnici Josipa i Marin Gagro. - Mogu reći da sam u posljednje dvije godine zadovoljan jer ova Vinska cesta Hercegovine sve više ima smisla i kako je počela na neki način oživljavati cijela ova područja. To me posebno veseli poslije svih ovih stvari koje su se događale uz epidemiju koronavirusa. U budućnosti bih želio da napravimo još zanimljiviju turističku priču te da gosti koji dolaze u državu u dobrome dijelu dolaze u vinarije. Ne samo našu. Tu im se mogu pružiti svi autohtoni proizvodi iz Hercegovine, približiti naša kultura - kaže Gagro.
U posljednje dvije godine vinarija kojoj je na čelu napravila je potpuni rebrending, pa je eksperimentalni proizvod, koji je i njihov ponos, pjenušac od sorte grožđa žilavke postao zaštitni znak cijele tvrtke Domano. A proizvodnja ovoga pjenušca identična je onome tradicionalnome "receptu" kako ga proizvode Francuzi. Svakodnevno se butelje ručno okreću u strogo kontroliranim podrumskim uvjetima gdje je temperatura zraka uvijek ista. - Prije pola godine realizirali smo jednu ideju da napravimo ekskluzivnu liniju pjenušca. Riječ je o pjenušcu Domano na bazi žilavke koji smo obogatili 23-karatnim jestivim zlatom. To je limitirana serija koju smo napravili u tisuću primjeraka - naveo je Gagro. Tako je jedan od najpoznatijih svjetskih kuhara Salt Bae koji spravlja bifteke sa zlatnim listićima dobio konkurenciju s nesvakidašnjim pjenušcem Made iz BiH sa zlatom. Vinarija Domano ima kapacitet od 1,5 milijuna litara, no trenutačna proizvodnja je između 200 i 300.000 litara vina ovisno o godini. Ova vinarija sastavni je dio ponude turističkih agencija koje na taj način približavaju turistima Hercegovinu, za koju je prva asocijacija čist okoliš, zdrava hrana, božanske prirodne ljepote te bogata gastronomska ponuda. - Kad radimo neke dolazne ture s turistima koji dolaze u BiH, na Vinskoj cesti neizostavno i da je svrate ovdje u vinariju, da im se napravi jedna prezentacija i da vide što to sve Bosna i Hercegovina nudi. Što se tiče općenito Hercegovine, uvijek radimo promociju netaknute prirode, dobrih vina, tradicije, kulture te su neizostavna prirodna bogatstva - kaže Samira Klačar iz turističke agencije Centrotours Sarajevo. Ona kaže kako, nažalost, Hercegovina, ali ni drugi kutci BiH nisu dovoljno istraženi ni od građana BiH.
Put Francuske, Italije...
- Nažalost, ni domaći ljudi nisu dovoljno upoznati s ljepotama BiH što sve nudi naša zemlja. Postoje projekti koji se sada potiču da srednjoškolci putuju kroz cijelu zemlju. To je projekt za pozdraviti. Tako bi se svi više upoznali s ljepotama koje nas okružuju. Ako oni to ne znaju, onda nećemo moći promovirati našu zemlju ni u svijetu - dodala je predstavnica turističke agencije Centrotours Sarajevo. Sredinom ove godine iz Vinarije Domano napravili su dodatni iskorak. Pet kilometara udaljeno od Domanovića u mjestu koje se zove Jasoč Domano je uzeo u koncesiju 54 hektara starih nasada vinograda koje žele obnoviti. No, prije nego što se zemlja 'odmori' od ove kulture posadit će druge usjeve kako bi se dvije do tri godine stvorili uvjeti za podizanje jednoga od najvećih vinogorja u ovome dijelu Hercegovine. Veliku nadu polažu i u vlasti koje bi trebale pokazati mnogo veće razumijevanje za proizvođače. - Poljoprivreda je, neću reći da nije profitabilna djelatnost, ali je jako teška, jako je zahtjevna. Razgovarali smo o tome kako je teško pronaći radnu snagu, a vjerujem da će u budućnosti biti sve teže i teže. Iz tog razloga suradnja s institucijama se mora poboljšati kako bi se podržalo ovu djelatnost - ističe enologinja Andrijanić. Posebice za male proizvođače. Po njezinim riječima, budućnost vinogradarstva i proizvodnje vina u Hercegovini, i to autohtonih sorti žilavke i blatine, te njegova vezivanja uz gastronomsku i turističku ponudu, ima daleko veći potencijal nego što je to sada iskorišteno. Najbolji orijentir za to su iskustva vinskih velikana Francuske, Italije, Španjolske, koje su od toga napravili "industriju" od koje žive tisuće ljudi.
