Iako je pandemija koronavirusa, srećom, iza nas, neke navike i prakse koje su usvojene u tom razdoblju nastavile su se primjenjivati i danas. Jedna od njih je zamjena ureda kućnim ambijentom. Naime, rad od kuće u tom razdoblju pokazao se kao idealno rješenje za smanjenje širenja zaraze, a neke su tvrtke uvidjele i ostale prednosti, zbog čega su svojim zaposlenicima ovu kategoriju rada uvele u praksu. Ona se svidjela i zaposlenicima te veliki broj njih nije spreman ponovno se vratiti tradicionalnom, svakodnevnom odlasku na posao. Prema istraživanju međunarodne kompanije Alma Career Croatia, u Republici Hrvatskoj isključivo od kuće i dalje radi 26 posto zaposlenih ispitanika, 53 posto ima hibridni model rada, a preostalih 21 posto svakodnevno je prisutno u prostorijama svoga poslodavca.
Velike kompanije
Najviše onih koji povremeno rade od kuće (61 posto) dolazi iz velikih kompanija, dok je ta praksa rjeđe prisutna u manjim poduzećima. Kad je u pitanju kombinirani rad, od kuće i iz ureda, gotovo svaki drugi zaposlenik na radnome mjestu pojavljuje se triput tjedno. Četiri dana u tjednu iz ureda radi 18 posto ispitanika, 24 posto ih ima tu obvezu dvaput tjedno, a njih 14 posto - samo jednom. Inače, većina od 83 posto radnika maksimalno koristi mogućnost rada na daljinu i u ured dolazi isključivo koliko to poslodavac zahtijeva, dok njih 17 posto u uredu radi i češće od toga. Većina rad od kuće smatra pogodnošću i čak 64 posto ispitanika kaže kako bi u slučaju povećanja broja dana u uredu ozbiljno razmotrilo promjenu posla. Svaki deseti tvrdi da bi na takav potez poslodavca odgovorio trenutačnim otkazom. Prema ranijem istraživanju, rad od kuće prakticira veliki broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz tog istraživanja, BiH je 2023. godine imala 6,2 posto radnika koji su svoja mjesečna primanja ostvarivali radom od kuće. U Sloveniji je taj postotak bio 6,4, Hrvatskoj 4,8, Italiji tek 4,4, a u Njemačkoj 12,9. U Irskoj i Finskoj gotovo petina zaposlenih osoba radi od kuće, dok je u Bugarskoj i Rumunjskoj taj postotak nešto veći od 1 posto.
Konzultantska kompanija za ljudske resurse i pogodnosti na radnom mjestu Mercer ispitala je 800 poslodavaca, a 94% njih izjavilo je da je radna produktivnost ista ili veća otkako su zaposlenici počeli raditi od kuće. Kao razlog veće produktivnosti navodi se izostanak putovanja na posao, manje ili nimalo razgovora tijekom rada, manje ometanja, a više vremena za obitelj i osobne obveze, što je nekima poboljšalo i ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Također, istraživanje koje je proveo Owl Labs sugerira da su zaposlenici na daljinu sretniji i dulje ostaju na svojim poslovima.
Zadržavanje zaposlenika
Radnici koji su radili od kuće izjavili su da su sretniji, i to 22% više od radnika koji uvijek borave u uredu. Stoga, jasno je da bi ovaj rastući trend mogao biti ključan i za zadržavanje zaposlenika. Inače, jedna od glavnih prednosti rada od kuće je mogućnost rada u mirnom okružju bez stresa. Osoba koja radi od kuće ima bolju kontrolu nad okolinom. Također može urediti svoj radni prostor tako da potakne vlastitu produktivnost i kreativnost, fleksibilnije organizirati radno vrijeme i raditi kada joj najviše odgovara. Jedan od najvećih izazova rada od kuće su brojne smetnje koje postoje.
Kućni poslovi, obiteljske stvari i korištenje društvenih mreža mogu otežati fokus na posao, zbog čega je bitno napraviti odvojeni radni prostor i postaviti jasne granice između posla i slobodnog vremena.
