Hrvatski sabor u petak je izmijenio četiri zakona o drugom mirovinskom stupu u cilju jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa, povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima.
Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o doplatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Izmjenama tih zakona, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto, fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda. Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, a koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.
Hrvatski sabor je izmijenio i tri zakona kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja i regulira rad agencija za naplatu, to su izmjene zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te o načinu i uvjetima servisiranja i kupoprodaje potraživanja. Njima se, uz ostalo, uređuju pravila komuniciranja agencija, u javnosti poznatih kao utjerivači dugova. Agencije dužnike ne smiju zvati kad god im padne na pamet, smiju to činiti isključivo radnim danom od 8 do 20 sati, ne smiju dužnika uznemiravati na radnom mjestu, zvati mu poslodavca, susjede, dolaziti kući bez izričitog pisanog pristanka. Uvodi se i obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita, prije pokretanja ovršnog postupka ili kupoprodaje potraživanja, koje su kreditna institucija i svi ostali vjerovnici dužni ponuditi potrošaču koji imaju poteškoće u plaćanju.
Uvodi se i obveza obveza dostave obavijesti o namjeri kupoprodaje potraživanja, ako dužnik ne podmiri svoje obveze. Novost je i obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno o kupoprodaji drugog potraživanja, s točno propisanim sadržajem s ciljem da dužnik uvijek zna tko je njegov vjerovnik u odnosu na svako pojedino potraživanje, kao i da zna druge bitne detalje vezane za to potraživanje. Tvrtke koje se bave naplatom potraživanja morat će se licencirati.
Sabor donio zakon o plaćama u državnoj i javnim službama
Hrvatski sabor je sa 77 glasa za, 12 protiv i 24 suzdržana donio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama temeljem kojeg bi zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj godini mogli dobiti osjetno povećanje, a prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak. Cilj tog zakona je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina. Najniži koeficijent, sa 0,631 porast će na 1,06 čime bi namještenici četvrte vrste, najslabije plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće.
Taj zakon zamjenjuje više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću, te mijenja sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka. Njime se uvodi jedinstvena platna lista s 16 platnih razreda i s rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto. Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada koji će moći iznositi i do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.
Kod ocjenjivanja službenika, najviše pet posto ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika moći će tijekom jedne kalendarske godine dobiti ocjenu "izvrstan" a "naročito uspješan" najviše 15 posto. Ocjenjivanje će obavljati rukovodeći kadar. Na zakon prihvaćeni su amandmani HDZ-a koji se odnose na zadržavanje dodataka na plaću službenicima i namještenicima osnovnih škola koji sudjeluju u eksperimentalnom programu te na uređenje dodataka pravosudnim policajcima zbog rada u posebnim uvjetima.
Izglasan je i Zakon o državnim službenicima koji donosi jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti, stručno osposobljavanje i drugo. Centraliziranim sustavom zapošljavanje, koji je u fazi provedbe, zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, ubrzati postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama. Zakon, uz ostalo, propisuje da se državnog službenika može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada koje može biti udaljeno do 50 kilometara od mjesta stanovanja.
Rastu osnovna prava hrvatskih branitelja i nacionalna naknada za starije
Sabor je izmijenio i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, izmjene donose rast osnovnih braniteljskih prava i naknada, omogućuju im duži ostanak u svijetu rada, stvaraju osnove za osnivanje braniteljskih centara. Osnovica od koje se određuje iznos osobne invalidnine i druga braniteljska prava, bit će znatno veća od sadašnje, a na najveće povećanje može računati skupina u kojoj su branitelji sa 20 posto invaliditeta, najavio je nedavno državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić.
Osnovicu će odlukom utvrđivati Vlada svake godine, a u Zakon je ugrađen osigurač da ona ne može biti manja nego je bila u prethodnom razdoblju. Prema postojećem zakonu, osobna invalidnina i druga braniteljska prava određuju se od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao pune 22 godine, a sa njim ni prava HRVI.
Potvrdio je to Stipo Mlinarić (DP), podsjetivši da su invalidnine hrvatskim braniteljima „skinute“ 50 posto za Račanove vlade i da do danas nisu povećane ni lipu. HRVI s 20 postotnim invaliditetom prima mjesečnu invalidninu od 14 eura, a onaj sa 60 postotnim 91 euro mjesečno, rekao je zastupnik i ustvrdio da povećanje neće biti s 1. siječnja 2024. jer se čeka uredba Vlade. Bit će vjerojatno kad se bude znalo kad će biti izbori, ustvrdio je Mlinarić. HDZ-ovi zastupnici njegov nastup nazivaju čistim populizmom, a Josip Đakić ističe da će 1. siječnja „biti učinjeno ono što je najpotrebnije za branitelje“.
Prihvaćenim zakonskim izmjenama, hrvatskim se braniteljima daje mogućnost da čim dulje ostanu u svijetu rada, tj. da rade uz mirovinu. Tako će branitelji koji primaju iznos najniže mirovine moći raditi do pola radnog vremena uz puni iznos mirovine. Branitelji s invalidskom mirovinom, moći će raditi do pola radnog vremena i primati punu invalidsku mirovinu.
Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije postojala mogućnost rada uz primanje obiteljske mirovine, a u slučaju zaposlenja, mirovina se obustavljala. Izmjenama Zakona stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara, ustanova u koje bi se branitelji dugotrajno smjestili, a s obzirom da su sve stariji i nemoćniji. Mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.
Nacionalna naknada raste na 150 eura
Od 1. siječnja iduće godine iznos nacionalne naknade za starije osobe povećava se sa sadašnjih 120 na 150 eura, olakšavaju kriteriji za njeno dobivanje te omogućuje isplata putem pošte. Osim što se naknada povećava, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva , podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini. Naknada sada iznosi 120 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.
Sabor je u petak izmijenio zakone o obveznim odnosima i o parničnom postupku, cilj im je zaštititi starije građane koji se više ne mogu sami brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često ostaju i bez imovine i bez skrbi.
Građani u pravilu ne znaju razliku između ta dva ugovora, odnosno da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.
Zakonskim izmjenama uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, vodit će se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.
Sabor donio Zakon o inkluzivnom dodatku, izmijenio Zakon o doplatku za djecu
Nakon desetak godina čekanja i priprema donesen je i Zakon o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, a stupit će na snagu 1. siječnja 2024. godine. Dodatak objedinjuje četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene, mjesečno će iznositi od 138 do 720 eura, ovisno o kategoriji, odnosno razini potpore.
Za prvu će kategoriju iznositi 720 eura, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu. Niti jedan korisnik od sadašnjih 147 tisuća, neće dobiti manji mjesečni iznos kroz inkluzivni dodatak, nego je dobivao do sada, prihod za sve sadašnje korisnike rast će za minimalno 50 do 100 i više posto. Za svaku naknadu dosad je bilo potrebno vještačenje i posebna procedura, a tome bi sada trebao doći kraj. Do priznavanja inkluzivnog dodatka korisnici će i dalje imati ostvarena prava, a postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024.. Nakon priznanja inkluzivnog dodatka korisnicima će biti isplaćena razlika. U proračunu za 2024. za isplatu inkluzivnog dodatka predviđeno je 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se sada isplaćuje na ime četiriju naknada.
Dvije trećine djece do 19. godina bit će obuhvaćeno doplatkom
Iduće godine, 1. ožujka na snagu stupaju izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima će se gotovo udvostručiti broj korisnika i broj djece obuhvaćenih doplatkom, bit će ih oko 270 tisuća, odnosno oko 512 tisuća djece. Doplatkom će biti obuhvaćeno dvije trećine djece do 19. godina kojih je oko 740 tisuća.
Mijenjaju se dohodovni cenzusi kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovice na 140. Broj cenzusnih grupa povećava se sa tri na pet, a iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.
Škole u jednoj smjeni, učitelji će moći raditi i nakon 65. godine
Sabor je izmijenio i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ključne se izmjene tiču prelaska svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine. Da bi to uspjela, Hrvatska prilagođava svoje zakonodavstvo kako bi iz NPOO-a mogla 'povući' dvije milijarde eura i škole infrastrukturno pripremiti za rad u jednoj smjeni, što je standard članica EU. Sada nam, naime, oko 60 posto učenika pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene.
Učiteljima i nastavnicima omogućit će se da rade i nakon 65. godine. Naime, ne javi li se na natječaj za posao u školi stručna osoba, ravnatelj škole moći će iz mirovne 'povući' takvu osobu na godinu dana, te joj produljiti ugovor za dodatnu godinu, no, ne dulje od 67. godine života. Uvodi se mogućnost upisa i u osnovne škole elektroničkim putem, te omogućuje roditeljima da izostanke svoje djece opravdaju putem e-Dnevnika. Ravnatelji škola dobivaju mogućnost da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Nakon što je Ustavni sud u travnju ukinuo njegovih 18 članaka, Sabor je u petak izmijenio Obiteljski zakon čije se dodatno štiti interes djeteta kao i žrtve u slučaju nasilja u obitelji. Dodatno je uređeno da povreda djetetovih prava - osim tjelesnog ili mentalnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja i nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, obuhvaća i izlaganje djeteta svjedočenju nasilju u obitelji. U slučaju saznanja o postojanju takvog nasilja, u postupku obveznog savjetovanja provodit će se i odvojeni razgovori s roditeljima, a predviđeno je i da sud treba uzeti u obzir i postojanje tvrdnje o nasilju u obitelji kad odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati.
