Prije proteklog rata (1992. - 1995.) Maglaj je bio industrijsko središte, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira “Natron”, ali u ratnom razdoblju njezini pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja. Maglaj ima vrlo vrijedne znamenitosti, kao što je Jusuf-pašina (Kuršumlija) džamija (izgrađena 1560. godine), crkva sv. Leopolda, pravoslavna crkva Proroka Ilije (izgrađena 1909.), maglajska tvrđava “Gradina” i drugi vrijedni spomenici. Na općinu Maglaj neizravno se odnosi i nešto raniji pisani podatak iz povelje Stjepana Ostoje Dubrovčanina od 31. siječnja 1399. godine “Na slavnoj vojsci va lišnici” gdje se pretpostavlja da je on sa svojom vojskom bio ulogoren u današnjoj Liješnici nadomak Maglaja.
Popis stanovništva u BiH proveden je u razdoblju od 1. do 15. listopada 2013., međutim, zbog nemogućnosti usuglašavanja metodologije obrade prikupljenih podataka, službeni podaci objavljeni su tek krajem lipnja ove godine, odnosno dvije i pol godine nakon provođenja popisa, i to bez suglasnosti RS-a. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u općini Maglaj živi 23.146 stanovnika, dok je prema popisu iz 1991. godine, općina brojala 43.388. Muškaraca ima 11.430, dok je žena 11.716.
Najviše Bošnjaka
Prema nedavno objavljenim službenim podacima stoji kako u Maglaju danas živi 2041 Hrvat, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 8365. Bošnjaka je 19.810, dok je Srba 810. Ostalih je 378, 11 stanovnika je bez odgovora, dok se 96 osoba nije izjasnilo po nacionalnoj osnovi.
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
