- Ako u Njemačkoj vrijedno radiš, bit ćeš i prihvaćen. Međutim, ako ste došli radite onoliko koliko ste radili u BiH, te kako biste zaradili plaću koju ste sebi zamislili, onda ste na pogrešnom mjestu, govori dr. Edin Kalesić iz Brčkog, koji se zaposlio kao neurolog u klinici u Weidenu. Ističe kako ispijanja kave tijekom rada u Njemačkoj nema. Kako su za “Večernji list” priopćili iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja je nadležna za posredovanje u zapošljavanju bh. radnika u inozemstvu, u Njemačku je tijekom čitave 2015. godine otišlo 870 radnika, svi sa završenom srednjom medicinskom školom. Oni se bave poslovima njegovatelja. Emina Fajković iz Bosanske Gradiške, koja radi kao njegovateljica, poručuje novim radnicima koji se pripremaju na dolazak da budu spremni na velika odricanja i žrtvovanja, piše Večernji list BiH.
- Ovdje nije sve tako kako drugi govore. Moji prijatelji znaju kroz što sve prolazim. Ali, drugi misle kako sam uspjela jer sam napustila BiH, kaže Emina i dodaje kako se uvijek rado vraća u Bosnu i Hercegovinu te svakodnevno održava kontakt s prijateljima i obitelji, koji joj pružaju veliku potporu, što je dodatno ohrabruje. Onima koji idu stručnjaci i oni koji su se već prilagodili životu u toj zemlji savjetuju da nauče jezik jer je to najvažnije. - Bez njemačkog jezika su vam ruke vezane. Nijemci vas dosta drugačije gledaju ako govorite njemački jezik. Osim toga, lakša je i komunikacija s pacijentima, kaže dr. Kalesić. I Stjepan Bingula, urednik grupa “Nova budućnost u Njemačkoj” i “Njegovateljice/njegovatelji u Austriji i Njemačkoj”, smatra kako je problem što ljudi idu u tu zemlju bez plana i znanja jezika. - Puno njih misli kako dovoljno dobro govori jezik za dobar i kvalitetan posao, ali mnogi griješe. Svaka pokrajina, pa čak i grad ima svoj dijalekt koji možeš naučiti i shvatiti tek kada ondje živiš, kaže Bingula. Također, ističe kako velika većina stanova u koje novi ljudi dolaze nije namještena. Ljudi se iznenade i kad prime prvu plaću koja bude puno manja od očekivane i dogovorene. - Mnogi još nisu shvatili da se u Njemačkoj plaće izražavaju u bruto, a ne neto iznosu. Znači, od plaće se uzimaju socijalni odbici, kao zdravstveno, mirovinsko i još nekoliko stavki, te, naravno, plaća je umanjena u nekim slučajevima i do 35 posto, istaknuo je Bingula. Bh. radnici su, prema priopćenju iz Agencije za ‘Večernjak’, u 2015. išli raditi i u Sloveniju.
- Agencija je realizirala 1741 oglas za zapošljavanje u Sloveniji i potpisano je 2587 ugovora o radu. Najtraženija zanimanja u Sloveniji su bila vozača, varioca, zidara, hidroizolatera, elektroizolatera...
