Ako se nastavi trend ulagačkih procesa iz prve polovine ove godine, BiH bi mogla 2023. završiti s iznosom izravnih stranih ulaganja koji će premašiti dvije milijarde maraka, a što bi bila svojevrsna promjena paradigme i pokazatelj kako je u BiH, unatoč izazovima, moguće održati, pa i unaprijediti aktivnosti pokretanja novih biznisa.
Kretanja
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvih šest mjeseci 2023. godine registrirano je 1.041,700.000 KM stranih ulaganja u BiH, što predstavlja povećanje od 30,4% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, kada je zabilježeno 798,500.000 milijuna KM. Navedeni podaci potvrđuju trend rasta stranih investicija u prvoj polovini ove godine, međutim, ostaje vidjeti kakva će biti kretanja u ovoj oblasti do kraja godine, ističu pritom iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini. U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su: Rusija, Nizozemska, Velika Britanija i Hrvatska. Značajna povećanja kapitala imale su Turska i Njemačka.
Ipak, analitičari su oprezni i ističu mogućnost da je povećanje iznosa jednim dijelom posljedica inflacijskih kretanja, odnosno poskupljenja repromaterijala, ali i usluga. No, to svakako ne umanjuje činjenicu da zanimanje za ulaganje u BiH postoji, a to je i svojevrsni signal vlastima na svim razinama da nastave s procesom reformi putem kojih će poboljšati poslovni ambijent u zemlji. U vremenima smanjene ekonomske aktivnosti za BiH će biti od iznimnog značaja privući što veći broj investicijskih priča. U kontekstu Federacije BiH, osim najavljene porezne reforme koja će, kako navode iz Vlade Federacije, smanjiti porezno opterećenje na rad (doprinosi i dohodak), važnu kariku predstavljaju i ostale mjere i prioriteti koji su zacrtani Strategijom razvoja Federacije do 2027. godine. U ovom dokumentu prvi strateški cilj je ubrzan ekonomski razvoj, a u okviru njega jedan od prioriteta nosi naziv "Podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora". Ključna zadaća u okviru ovoga prioriteta odnosi se na lakše pokretanje biznisa. Naglašeno je pritom kako je, zbog osiguranja realokacije resursa i restrukturiranja tvrtki, nužno osigurati mobilnosti rada i kapitala iz djelatnosti i tvrtki u kojima se ostvaruje niža dodana vrijednost u one u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost. Zbog toga potrebno je uklanjati barijere ulasku u poslovnu aktivnost i izlasku iz nje kako bi se povećao broj poduzetnika (osobito žena i mladih), tj. onih koji testiraju poslovne ideje, kao i povećavati stope investicija.
Uvidom u podatke za proteklu godinu već se sada može izvući zaključak kako će iznosi u ovoj biti značajno veći. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), priljev izravnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 21% ili 310 milijuna KM u odnosu na 2021. godinu, kada je registrirano 1,13 milijardi KM stranih ulaganja. Zemlje koje su najviše investirale u BiH tijekom 2022. godine su: Velika Britanija (271,8 milijuna KM), Austrija (175,8 milijuna KM), Nizozemska (166,6 milijuna KM), Njemačka (159,5 milijuna KM) i Srbija (134,4 milijuna KM).
Promatrano po djelatnostima, najviše investicija realizirano je u području proizvodnje i opskrbe električnom energijom u iznosu od 199,9 milijuna KM, zatim u oblasti financijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 milijuna KM te u oblasti proizvodnje baznih metala - 122,9 milijuna KM.
Očekivanja
Na kraju godine će, osim odgovora na pitanje hoće li iznos ukupnih izravnih stranih ulaganja premašiti dvije milijarde maraka, biti i jasnije o kojim će se djelatnostima gospodarstva raditi. U svakom slučaju, navedeni reformski procesi, a uz ostalo i digitalizacija javne uprave, bit će važan motor pokretač daljnjem rastu ulaganja u godinama koje dolaze.
