Iako su vremena kada je studeni bio studeni daleko iza nas, zimsko doba je pred nama i na neki poseban način ga osjećamo. Možda su tome doprinijeli i preuranjeni blagdani s obzirom na to da su počele pripreme za Božić i Novu godinu. Neki će reći da je prerano, dok će drugi odgovoriti da je bolje biti u takvom ambijentu nego u nekom turobnom. Kako god bilo, u trgovinama se već mogu naći ukrasi i pozivi na kupnju određenih božićnih artikala. Drvca su se u nekim većim lancima već pojavila. A koji su razlozi? Marketinški stručnjak iz BiH, koji je želio ostati anoniman, priznaje da se i sam uvjerio kako trgovci ranijim postavljanjem božićnih ukrasa nastoje iskoristiti blagdansku kupnju i privući kupce prije same sezone, ali i da je to dobrim dijelom zbog svjetskih kriza u kojima živimo. - Božićni ukrasi donose nostalgičan i pozitivan osjećaj, pa se u ovakvim nesigurnim vremenima ljudi žele povezati s tim osjećajem što je moguće ranije. Jer ostala je određena distanca koja je stigla s koronavirusom. Možda ne nužno kod nas u bh. mjestima, međutim, u svijetu je to tako. Još kad vidimo što se sve događa, od ratova do prirodnih katastrofa, onda i treba biti te božićne topline u srcima - kaže nam.
Obiteljske vrijednostiZanimljivo je i da su ljudi još u kratkim rukavima, a pripremamo se za blagdane. - Kako su temperature više nego inače za ovo doba godine, postavljanje božićnih ukrasa dok su ljudi još u kratkim rukavima može izazvati osjećaj nesklada. Međutim, trgovci i dalje nastavljaju sa sezonskim ukrasima jer božićna sezona nije povezana samo s vremenom nego i s emocionalnim i društvenim aspektima - naglašava. Iako ranije postavljanje božićnih ukrasa ima smisla iz ekonomske i društvene perspektive, povećava se svijest o potrebi balansiranja između uživanja u blagdanskoj sezoni i očuvanja dubljeg, duhovnog smisla Božića. Teolozi potiču povratak izvornim vrijednostima Božića, dok trgovci koriste svaku priliku da produlje sezonu i potaknu potrošnju. Ranije je komunikacijski stručnjak i predavač dr. Krešimir Dabo govorio treba li Božiću ponovno brendiranje kako bi se došlo do njegova izvornog značenja. - Možda je važnije pitanje komu bi to bilo u interesu i je li to uistinu provedivo s obzirom na to da je komercijalizacija Božića i njegovo tržišno brendiranje donijelo sjajne financijske rezultate mnogim proizvođačima i igračima na tržištu u zapadnom svijetu.
Gledamo li stvari pomalo idealistički, da ne kažem utopistički, bilo bi vrlo zanimljivo i korisno vidjeti bi li se Božić mogao ponovno predstavljati kroz duhovni i religijski naglasak, usmjeren na slavljenje vjere, Isusa Krista, i to promoviranjem i predstavljanjem skromnosti, usmjerenosti na pomaganje slabijima, volontiranja, povezivanja s obitelji i bližnjima te ostalih važnih, a jednostavnih kršćanskih vrijednosti, lišenih materijalnih vrijednosti, poput mnoštva darova, raskošne trpeze za stolom, bogato uređenih interijera i blještavih prezentacija svega što nas tih dana okružuje. Ali vjerujem da neke promjene mogu početi i od nas samih te svatko može, ako želi, preispitati što Božić znači za njega te mijenjati svoj pristup i mikrookruženje, odnosno način na koji mi i naši bližnji pristupamo proslavi Kristova rođenja. Primjerice, umjesto skupih darova ispod božićnoga drvca, ponudimo zagrljaj, razgovor, zajednički provedeno vrijeme, košaru naranči, jabuka ili šaku oraha kao simbol blagostanja i tradicije, uz priču o našim bakama i djedovima koji su drukčije slavili Božić od nas danas. To već može biti početak neke vrste osobnog ponovnog brendiranja Božića, a vjerujem da to itekako vrijedi - kazao je uz ostalo.
Razgovor o cijenama
Već se sada komentira da nas čekaju novi, najskuplji blagdani jer su cijene svega rasle u odnosu na lani, pa ćemo za omiljene dane u godini više potrošiti. I to je tema ovih dana, a razlog je vjerojatno i u tome što nam se ranije nameće priprema za blagdane te nas se gura u komercijalizaciju, a to ne smijemo dopustiti jer bi to bilo opasno, pogotovo za one koji ne mogu kontrolirati potrošnju svog novca. Zato, Božić dolazi, a njegov fokus je na onom duhovnom, a ne na skupim darovima. Ako tako shvatimo blagdane, bit ćemo manje razočarani u životu.