Ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić u intervjuu za Večernji list govori o povećanom broju ilegalnih migranata na granicama Bosne i Hercegovine. Galić ističe na kojim dijelovima granice policija zatječe najviše migranata te objašnjava što učiniti ako prema našoj zemlji uistinu krenu tisuće ljudi.
Migrantska ruta posljednjih mjeseci očito je okrenuta prema BiH. Koliko je Granična policija BiH od početka godine zatekla migranata u pokušaju ilegalnog prelaska granice? Koliko u posljednjih mjesec dana?
- Riječ je o dvjema podrutama kretanja ilegalnih migranata iz smjera Crne Gore prema Trebinju, Bileći i Gacku te iz Srbije prema Bijeljini, Zvorniku i Višegradu. Pripadnici Granične policije BiH su od 1. siječnja do 28. ožujka 2018. godine u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice u suradnji s kolegama iz županijskih i entitetskih ministarstava unutarnjih poslova otkrili 787 državljana zemalja visokog migracijskog rizika. Od 1. do 28. ožujka 2018. otkriveno ih je 315. Uz navedeno, 884 osobe spriječene su ući u BiH tako što su odvraćene i odustale od pokušaja prelaska granice zbog angažiranja policijskih službenika Granične policije BiH na samoj graničnoj liniji s Crnom Gorom i Srbijom. U ožujku 2018. od ilegalnog prelaska državne granice odvraćeno je 450 državljana zemalja visokog migracijskog rizika.
Migrante sve češće zatječe policija na području ZH i HN županije. Ima li Granična policija BiH prihvatni centar? Odnosno, kakav je postupak kad ih privedu policajci županijskih MUP-ova?
- U nadležnosti Granične policije Bosne i Hercegovine nisu nikada bili prihvatni centri jer su smještajni kapaciteti za ilegalne migrante ili tražitelje azila (Imigracijski i Azilantski centar) u nadležnosti Službe za poslove sa strancima koja je u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH. Ilegalni migranti ili tražitelji azila se na daljnju nadležnost, nakon što ih otkriju policajci županijskih MUP-ova, predaju pripadnicima Službe za poslove sa strancima BiH. U najvećem broju slučajeva na području Gruda ili Čapljine riječ je o kontroliranim osobama s azilantskim statusom koje imaju slobodu kretanja u Bosni i Hercegovini u ograničenom vremenskom intervalu.
Cijeli intervju čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH
