Od reformi na europskom putu BiH pa do usvajanja strateški važnih dokumenta - pred Ministarstvom pravosuđa BiH opsežan je posao kojim će BiH napraviti važan iskorak u smjeru podizanja standarda u nizu oblasti, a nakon 100 dana rada ovaj se resor, kao i Vijeće ministara u cjelini, može pohvaliti s nekoliko riješenih teških zadaća. Od pokretanja procesa za usvajanje strategije za reformu pravosuđa pa do imenovanja Nadzornog tijela za praćenje provedbe revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina - nova energija u radu državne izvršne vlasti ulijeva optimizam. Davor Bunoza, ministar pravosuđa u Vijeću ministara BiH, za Večernji list govorio je o postignutim rezultatima tijekom prvih 100 dana rada, obvezama koje treba riješiti, kao i prilici koja stoji pred BiH kada je riječ o procesu usklađivanja našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a.
Stotinu je dana od formiranja Vijeća ministara BiH i otkako ste državni ministar pravosuđa. Što ste u tom razdoblju uspjeli napraviti?
- U ova tri mjeseca rada Vijeća ministara BiH održao sam brojne sastanke s nositeljima pravosudnih dužnosti, veleposlanicima, predstavnicima međunarodnih institucija. Svjestan zadaće, svoje uloge i odgovornosti, kao i obveza koje je Ministarstvo pravosuđa BiH preuzelo, nakon upoznavanja sa zaposlenicima Ministarstva, krenuli smo u rješavanje zadataka i preuzetih obveza. U ovih stotinu dana na Vijeću ministara BiH usvojili smo više od 400 točaka, a za što velike zasluge ima predsjedateljica Borjana Krišto. Što se tiče Ministarstva pravosuđa, usvojili smo neke točke koje nisu bile riješene godinama, napokon smo pokrenuli proces za usvajanje strategije za reformu sektora pravosuđa, imenovali smo Nadzorno tijelo za praćenje provedbe revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Nedavno smo konsenzusom na Vijeću ministara BiH usvojili Zakon o slobodi pristupa informacijama na razini institucija BiH, a što je prvi zakon koji je novi saziv Vijeća ministara usvojio. Završili smo nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o VSTV-u, iako je taj zakon bio na dnevnom redu Vijeća ministara, zbog nepostojanja konsenzusa odlučio sam ga povući kako bi bio usvojen na Vijeću ministara BiH konsenzusom. Na sljedećoj sjednici Vijeća ministara trebali bismo odlučivati u tom zakonu. Također, imenovana je radna skupina koja radi na cjelokupnom Zakonu o VSTV-u, a koji bi trebao biti donesen u roku od godinu dana, računajući od izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, o čemu sam govorio. Završili smo nacrte dvaju vrlo važnih, prioritetnih zakona, i to Zakona o sudovima BiH, kao i Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH. Nadam se kako će se u idućem razdoblju, najkasnije do lipnja 2023., ovi zakoni naći na sjednicama Vijeća ministara BiH i da će biti usvojeni konsenzusom. Sve su to ključni zakoni za reformu bh. pravosuđa koje moramo usvojiti. U proceduri su trenutačno i izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Bio bi ogroman uspjeh kada bismo u sljedećih mjesec-dva dana usvojili te zakone na Vijeću ministara, a smatram kako je to realno za očekivati. Nadam se kako ćemo imati potporu u zakonodavnom tijelu i da će ti zakoni uskoro stupiti na snagu. Na sljedećoj sjednici Vijeća ministara trebala bi se naći točka kojom počinjemo pregovore s Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (EUROJUST). Riječ je o važnoj stvari za BiH jer bismo zaključivanjem glavnog sporazuma postali dio europskog sustava pravosudne suradnje u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala.
Kao što ste naveli, nedavno je Vijeće ministara usvojilo novi prijedlog Zakona o slobodi pristupa informacijama. Što on donosi?
- Prvi je to zakon iz područja rada Ministarstva pravosuđa BiH koji je usvojio ovaj saziv Vijeća ministara. Taj zakon nosi oznaku “EI”, što je potvrda njegove usklađenosti s propisima EU-a u toj oblasti. Načela na kojima se temelji usmjerena su, među ostalim, na jačanje transparentnosti i otvorenosti javne vlasti, slobodan i besplatan pristup informacijama uz pravodobnost i točnost u njihovu objavljivanju. Novina u predloženom zakonu je elektroničko podnošenje zahtjeva i uvođenje potpuno novog modela proaktivne objave određenih informacija važnih za rad, organizaciju, odlučivanje i financiranje institucija BiH. Također, značajan iskorak u jačanju transparentnosti institucija BiH je uspostava središnjeg portala javnih informacija kao javno dostupnog alata na internetu, koji korisnicima omogućava trajni pristup informacijama. Važan je to zakon za građane, za otvorenost i transparentnost našega rada te očekujem da će ga podržati i zakonodavna vlast. Također, propisani su kratki rokovi za rješavanje po zahtjevima, žalbama, ali i po tužbama pred nadležnim sudom. Može se reći da smo njime osigurali efektivnu pravnu zaštitu korisnicima ovog zakona. Nadam se da će ovaj zakon imati potporu i u zakonodavnom tijelu.
Duboko smo u sferi interneta, digitalnih sustava, elektroničke pošte, umjetne inteligencije, pa, ipak, pitanje digitalizacije pravosudnih institucija u BiH nije riješeno?
- Digitalizacija pravosuđa i javne uprave vrlo je važna zadaća koju moramo završiti na kvalitetan način, a to je i jedna od naših obveza na putu prema EU. Nažalost, još uvijek koristimo papir i poštanske usluge umjesto elektroničke komunikacije. Osobno se zalažem za što brže uvođenje digitalizacije, kako u javnu upravu tako i u pravosudne institucije, čime bi se osigurao učinkovitiji, otvoreniji, ekonomičniji i transparentniji rad. U tom svjetlu nužno je uskladiti materijalne i procesne zakone koji se odnose na ovo pitanje. BiH je među prvima u regiji 2006. godine usvojila Zakon o elektroničkom potpisu. Nažalost, danas možemo konstatirati da su nas sve zemlje u okruženju prestigle kada je u pitanju digitalizacija javne uprave i pravosuđa. Dobre prakse zemalja EU-a okvir su za reguliranje te oblasti u našoj zemlji. Sama potreba usklađivanja našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a podrazumijeva i osiguranje da upravna i sudska tijela u BiH imaju tehničke mogućnosti doista digitalizirati svoje sustave. O toj temi često razgovaram s ministrom prometa i veza Edinom Fortom i drago mi je što se i on zalaže za uvođenje digitalizacije u javnu upravu i pravosuđe.Prošloga tjedna bio sam i u prvom posjetu izvan BiH. U Zagrebu sam se susreo s hrvatskim ministrom pravosuđa i uprave kolegom Ivanom Malenicom, gdje mi je prezentiran njihov proces digitalizacije. Mogu samo kazati kako hrvatski sustav e-Građani savršeno funkcionira. Nažalost, u BiH još uvijek gledamo gužve na šalterima pred matičnim uredima, u MUP-ovima i drugim upravnim tijelima radi pribavljanja dokumentacije, koja se u zemljama EU-a dobiva jednim “klikom” na mobitelu, laptopu. Drugi nam nude pomoć u digitalizaciji i to moramo iskoristiti.
U ova protekla tri mjeseca imali ste živu diplomatsku aktivnost, niz sastanaka s veleposlanicima i različitim stranim dužnosnicima. Što oni konkretno traže od vas i Ministarstva na čijem ste čelu?
- Rijetko koji dan prošao je bez barem jednog sastanka te vrste. Razgovaramo i upoznajemo se, razmjenjujemo mišljenja i iskustva, a teme su obveze koje moramo ispuniti. Velika su financijska sredstva uložena u pravosuđe BiH, a bez, moram to kazati, značajnih rezultata. Međunarodni dužnosnici sada očekuju konkretne korake i rezultate. Dobronamjerni su, žele nam pružiti pomoć i hvala im na tomu. Mi ćemo tu pomoć prihvatiti i iskoristiti jer moramo početi izvršavati obveze koje smo preuzeli.
Kako vratiti povjerenje u pravosudni sustav naše zemlje? Ljudi se godinama povlače po sudovima, predmeti zastarijevaju, a pravda se ne događa...
- Nažalost, povjerenje građana u pravosuđe na niskoj je razini i jako mi je žao zbog toga. Ja sam kroz svoju odvjetničku praksu upoznao niz jako kvalitetnih i dobrih odvjetnika i sudaca. Moramo napraviti sustav koji će jamčiti da nositelji pravosudnih dužnosti zapravo budu najbolji pravnici koji će ta mjesta zauzeti isključivo zbog svojih kvaliteta. Što se konkretno tiče Ministarstva pravosuđa BiH, mi to moramo osigurati kroz naše zakonske propise, odrediti kriterije kako birati suce, tužitelje, pravobranitelje. U BiH imate sudove na kojima pravomoćnu presudu možete dobiti za godinu-dvije, ali, nažalost, imate i sudove na kojima pravomoćnu presudu čekate i do deset godina. Pravo na pravično suđenje podrazumijeva i završetak suđenja u razumnom roku. Sudovi su nam pretrpani predmetima malih vrijednosti, tzv. komunalnim predmetima. Tu moramo napraviti reformu i ugledati se na druge zemlje, rasteretiti naše sudove, primjerice uvesti da druge agencije ili pravne osobe provode ovrhe. Također, kao što sam naveo, nužno je digitalizirati naše pravosuđe. S aspekta kaznenih postupaka, očigledno je da još uvijek, nažalost, ne postoje u dovoljnoj mjeri presude za slučajeve visoke korupcije. Zbog svega moramo ozbiljno i učinkovito pristupiti ispunjavanju prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH na putu prema EU.•
