Ako bi se promatrala samo dinamika rada zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini tijekom proteklih nekoliko tjedana, moglo bi se zaključiti da državni aparat funkcionira prilično dobro, piše Večernji list BiH.
Prije i poslije
Naravno, kada se pogleda sadržaj sjednica Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH, odnosno Doma naroda i Vlade Federacije BiH, a pogotovo način njihova zasjedanja, jasno je da je “normalno funkcioniranje institucija” samo privid. Predsjedništvo BiH nakon dugo vremena donijelo je koliko-toliko konkretne odluke vezane za pandemiju koronavirusa, ali i europski put zemlje. Potom su se uspavali, zabavljali napadima na kardinala i Katoličku crkvu, a onda opet sjeli i donijeli niz tehničkih odluka vezano za ratifikaciju i prihvaćanje određenih sporazuma. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH krajem travnja održao je sjednicu kako bi stvorio poslovničke uvjete da se iduća zasjedanja održavaju na daljinu, što je praksa koja već postoji na entitetskoj razini. To ne znači da će se prvo iduće zasjedanje Zastupničkog doma i održati videolinkom jer velika dvorana u zgradi Parlamentarne skupštine BiH omogućava održavanje propisane razdaljine među svim nazočnima, a to su, uz zastupnike, članovi Vijeća ministara i tehničke službe Parlamenta. Konačnu odluku o načinu budućih zasjedanja donosit će Kolegij pa je tako odlučeno da se današnja sjednica održi uz fizičku prisutnost zastupnika, ali u velikoj dvorani Parlamenta. Dnevni red je obiman, a očekuje se kompletiranje Vijeća ministara imenovanjem ministra za ljudska prava i izbjeglice i zamjenika ministra sigurnosti. Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, još ranije donesen je zaključak da za izmjenama Poslovnika nema potrebe jer, uz primjenu svih propisanih epidemioloških mjera, trenutačno postoje tehnički i sigurnosni uvjeti za redovite sjednice. Državni Parlament ima specifičnu ulogu i ona je u sadašnjoj situaciji najvažnija zbog usvajanja proračuna te potvrde kreditnih i drugih međunarodnih ugovora.
Izbori i organizacija
S druge strane, na entitetima je velika zadaća usvajanja propisa kojima bi se umanjile ekonomske posljedice pandemije. Federalna Vlada redovito zasjeda i donosi odluke, a neke od njih već su dobile i parlamentarnu potporu. Usvojen je rebalans ovogodišnjeg proračuna, što je prvi korak u suočavanju s ekonomskim posljedicama pandemije. Usvajanje tzv. koronazakona drugi je korak koji je napravila federalna vlast na ovom planu. Općenito se može zaključiti kako je politička scena u BiH oživjela nakon nekoliko tjedana zatišja zbog suočavanja s najvećim zdravstvenim izazovom u novijoj povijesti BiH, ali i cijelog svijeta. Sad se očekuje i konačna odluka o odgodi ili održavanju lokalnih izbora početkom listopada. No, osim epidemiološke situacije, problem je i nedostatak novca za organizaciju izbora te upitna legitimnost novoizabranih članova Središnjega izbornog povjerenstva BiH. •
