Predsjednik Upravnog odbora Udruge umirovljenika Grada Tuzle Nikola Banović u povodu Dana umirovljenika u FBiH kaže kako umirovljenici ovaj dan ne slave, nego samo obilježavaju, ukazujući ovom prilikom na svoj loš položaj. Banović navodi kako su očekivali da će 2024. biti bolja godina za umirovljenike, ali su inflacija i rast cijena, osobito prehrambenih proizvoda, pogoršali njihov status. - Osoba koja ima najnižu mirovinu vrlo teško može preživjeti mjesec dana. Dok plate režije i kupe lijekove, umirovljenicima ništa ne ostane - ističe Banović. Poručio je da umirovljenici u FBiH, njih više od 450.000, ostaju pri zahtjevu za povećanje mirovina te za izmjene Zakona o MIO kojim bi se mirovine uskladile s rastom prosječne plaće u Federaciji i potrošačke košarice. Banović dodaje kako je svakodnevni rast cijena natjerao umirovljenike da kupuju samo što im je prijeko potrebno. - Dok izmire redovite obveze, umirovljenicima dnevno ostane od 5 do 10 KM za preživljavanje. Vrlo teško mogu izići na kraj s ovakvom mirovinom - navodi. U FBiH najniža mirovina iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48, dok najviša iznosi 2867 KM.
Meso luksuz
Jesen je već tu. Jedina sigurna konstanta života je da se sve mijenja. Vremenske prilike, odjeća, društvo, navike, tempo života - sve je promjenjivo, osim dviju životnih potreba - hrane i pitke vode. Nažalost, sve većem broju građana BiH hrana postaje luksuz. Nasreću, pitke vode još uvijek imamo u izobilju. Procjenjuje se da u BiH živi oko 20% građana koji žive ispod granice siromaštva. Svaki drugi stanovnik BiH nije u financijskoj mogućnosti barem tri puta tjedno sebi za obrok priuštiti meso ili ribu, i to zbog sve viših cijena i plaća koje ne prate trend rasta nekih od osnovnih životnih namirnica. Pokazuje ovo jednostavna matematička računica uzimajući u obzir trenutačne cijene mesa na tržištu, prosječnu plaću u BiH, ali i sve ostale troškove i račune koje jedna obitelj mora platiti na mjesečnoj razini. Ako pretpostavimo da je jednoj četveročlanoj obitelji potrebno minimalno od 600 do 800 grama mesa za neki normalan ručak te da se ova praksa ponavlja barem tri puta tjedno, mjesečni troškovi samo po ovoj osnovi iznose od 120 pa do 200 KM, ovisno o kupljenoj gramaži, ali i vrsti mesa koje se kupuje i priprema za neki od obroka. To u prijevodu znači da bi samo za kupnju mesa bilo potrebno izdvojiti od 9 pa do 15% prosječne plaće. Budući da između 60 i 70% građana BiH prima plaću koja se kreće do 1370 KM, može se zaključiti da svaki drugi građanin u BiH nije u prilici konzumirati meso u normalnoj količini. Ovdje smo uzeli u obzir da ipak postoji jedan broj obitelji u kojima je dvoje zaposleno, a što im sigurno osigurava određenu lagodnost prilikom kupnje. Iz udruga potrošača kažu kako se boje da je situacija još lošija te da sigurno 60 ili 70% ljudi, s obzirom na primanja koja imaju, nije u prilici sebi nekoliko puta tjedno osigurati mesni obrok od, recimo, 250 grama. Možda mogu jednom tjedno. Obično se ta količina rasporedi na više članova obitelji. Nema više ni onih nedjeljnih obilnih ručkova. Čak se i piletina, koja je nekada bila relativno jeftina i pristupačna, sve manje nađe na obiteljskim trpezama. Standard građana je sve niži i to je sve vidljivije. Rijetki su oni koji kupuju meso na kilogram, pa ni ono “univerzalno” mljeveno, koje je nešto povoljnije.
Isključivo preživljavanje
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica u rujnu je iznosila 3131 KM. Ako se uzme u obzir da je prosječna plaća 1.387 KM, a prosječna mirovina 723 KM, postavlja se pitanje kako građani preživljavaju i čega su se morali odreći. - Preživljavam jer svaki dan razmišljam koliko mogu potrošiti. Tražim gdje kupiti jeftinije, a količine sam odavno smanjila - kaže osamdesetčetverogodišnja umirovljenica iz Banje Luke. Prisjeća se boljih vremena kada je mogla sebi mnogo više priuštiti. Žao joj, kaže, mladeži koja odlazi iz zemlje u potrazi za boljim životom. Potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u rujnu pokrivena je s 44% prosječnom i nepunih 20% minimalnom plaćom. - Nažalost, najveći broj građana u BiH preživljava. Ne živi normalno, odnosno prihvatljivim i dostojanstvenim životom, već isključivo preživljava - izjavila je Lejla Čaušević iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Koliko je srozan životni standard građana, pokazuje i analiza ekonomista Faruka Hadžića. On je izračunao da su građani za 100 KM prije tri godine mogli kupiti 28 litara mlijeka, 25 kilograma brašna, 36 kilograma šećera više nego u ovoj godini. Za pite se uvijek govorilo da su sirotinjska hrana na kojoj su mnogi stasali. Ali i one su danas čisti luksuz. Burek je došao i do 20 KM za kilogram. Nije isključeno da cijena brašna poraste, što će dovesti i do skoka pekarskih proizvoda. Uvelike se priča o krizi na tržištu kave, čovjek ne zna što bi rekao o cijenama goriva... BiH je zemlja u kojoj je toliko skupo jesti i trebalo bi ozbiljno istražiti naš “fenomen preživljavanja”. Kao da nam nije dosta gotovo svakodnevnih poskupljenja, pa onda Međunarodna organizacija za kavu priopći da su cijene kave u porastu u posljednje vrijeme i na najvišoj su vrijednosti u posljednjih 13 godina. Kod nas je ona već skupa. Prema podacima Zavoda za statistiku RS-a, kilogram mljevene kave u kolovozu 2021. u prosjeku je koštao 12,96 KM, danas za taj iznos možemo kupiti tek pola kilograma. •
